Puležan Rade Radolović u glumu je zaljubljen još od osnovne škole. U sedmom razredu ga je prijatelj, a danas i kolega, Borko Perić pozvao da mu se pridruži na probama dramskog studija, a ubrzo je shvatio da je upravo gluma ono čime se želi baviti u životu.
Domaća je publika Radu upoznala u televizijskim serijama "Drugo ime ljubavi" i "Pogrešan čovjek", snimao je reklame i sinkronizirao crtiće, a trenutačno igra u hit komediji "Sve o muškarcima" teatra Gavran. Ipak, priznaje nam kako najviše voli prenositi znanje koje je stekao na Akademiji, primjenjujući glumačke metode kako bi pomogao ljudima pobijediti tremu i strah od javnog nastupa.
Mladi glumac je voditelj interaktivnih radionica za savladavanje treme, kroz koje je dosad prošlo više od 200 polaznika. Riječ je o ženama i muškarcima različitih profesija, od profesora i učitelja do političara, odvjetnika, poduzetnika i djelatnika u turizmu.
"Prvo sam radio s klincima, srednjoškolcima, a kasnije sam pokrenuo radionice za odrasle. Svi očekuju predavanje, ali radionice su koncipirane su više kao laboratoriji. Fokus je na razmjeni iskustava i razgovoru te se svima se svidi to što je jako interaktivno. Polaznici su otpočetka jako angažirani", priča nam Rade.
Osim grupnih radionica, održava i individualne sate, te ističe kako je za savladavanje treme najčešće potrebno samo - petnaest minuta.
"Straha se rješavamo već na prvoj vježbi, a kasnije se kroz ostale zadatke samo utvrđuje naučeno. Individualne radionice traju tri sata, dok one grupne traju dva puta po dva i pol sata. I to je polaznicima najčešće dovoljno", kaže.
A što je s ljudima koji imaju veliki strah i problem s javnim nastupima?
"Nema ekstremnih slučajeva. Postoje ljudi koji dođu na radionicu misleći da su katastrofa i da nitko nema tako veliki strah kao oni. Međutim, vrlo brzo se iznenade i već se na prvoj vježbi sve preokrene", objašnjava Radolović i kroz smijeh priznaje kako čak i on sam ponekad ima tremu.
"Nikada je nisam pobijedio do kraja! Ljudi mi kažu da bi bilo bolje da to ne priznajem javno, međutim, upravo je suprotno - to je jedan od najjačih ublaživača treme u prvim susretima na početku radionica. Svi se opuste kad čuju da i ja imam tremu", rekao je.
Zamolili smo Radu da nam otkrije nekoliko trikova s kojima možemo pobijediti strah uoči važnog razgovora za posao, prezentacije ili predavanja. Evo što nam je sve otkrio...
Što manje brzopoteznih savjeta
Na radionicama izbjegava konkretne savjete te više inzistira na pričama u kojima se polaznici mogu pronaći te ih primijeniti na svoj slučaj.
"Savjeti često znaju rezultirati time da se pri nastupu više fokusiramo na provođenje savjeta nego na sadržaj koji prezentiramo. Savjet se lako odbaci, a ništa se ne može mjerit s tvojim iskustvom", kaže.
Fokusirajte se na sadržaj
"Najčešći problem kod polaznika je to što su prevelikoj mjeri fokusirani na sebe. Kad razmišljamo o zadatku, brinemo se kako ćemo ga mi izvesti, a ne na to što je još u tom zadatku, što se treba dodati, popraviti, povećati. Čak i kada razmišljamo o publici, opet više mislimo o sebi i što će oni misliti o nama, a ne što ćemo im pružiti sa sadržajem koji im prenosimo", ističe Radolović.
Razmjena iskustava
Jedna od polaznica radionica ušla je u natječaj za posao i željela je poraditi na svojim vještinama i ublažiti tremu.
"Bila je to ozbiljna gospođa bogatog iskustva, radili smo individualno i grupno, rekla mi je da sve jasno i super. Ipak, na dan velikog intervjua mi je poslala mi je poruku: ‘Rade, sve znam, ali opet imam tremu‘. Odgovorio sam joj svojim osobnim iskustvom", prisjetio se Rade i podijelio svoje iskustvo:
"Imao sam predstavu u Dubrovniku na kojoj sam morao govoriti dubrovački. Bio sam pod tremom da sve dobro izgovorim i da ljudi ne misle da se sprdam s njihovim govorom, htio sam ih ispoštovati. Predstava je počela, ja sam bio pod tremom, kad ono - četiri aplauza na otvorenoj sceni. Super, ja prezadovoljan. Sljedećeg dan nisam imao tremu, bio sam opušten, kad ono - nema aplauza. Zašto? Zato što me trema nije držala fokusiranim na sadržaj."
Naposljetku se spomenuta gospođa na razgovoru fokusirala na svoje reference više nego na prezentaciju sebe same.
"Javila mi se sljedećeg dana - dobila sam posao. Dobila sam aplauz!"
Mnogi dijele vaše probleme
Glumac se prisjetio predavačice koja mu se požalila da ljudi često tipkaju na mobitel za vrijeme njezinih predavanja.
"Probao sam joj dati jedan savjet, pa drugi, treći. Ubrzo se pojavila još jedna polaznica s istim problemom, a ista se stvar dogodila i meni. Tada sam joj poslao poruku: ‘Sjetio sam se vas. Evo, i drugoj gospođi tipkaju, i meni tipkaju. Tipkaju svima‘ Odgovorila mi je - ‘Točno mi je ovo trebalo."
I u zadnjem redu sjedi netko važan
"Obično su razgovori u dvoranama i najčešće se obraćamo samo osobi koja sjedi najbliže nama. Ti važni ljudi često sjede u prvom redu i nekako naš glas dopre samo do njih,pogotovo ako je stisnut pod tremom jer je tada još manji prostorni obujam u koji seže. Međutim, ako imamo na umu da i u zadnjem redu sjedi netko važan, to će naš glas odvući i do tih osoba te se pobrinuti se da ublaži tremu", savjetuje Rade.
Važno je disanje
Ni najveća trema neće se primijetiti ako prilikom javnog govora vladamo svojim disanjem.
"Srednjoškolce kojima sam predavao zanimalo je kako mogu upravljati svojim glasom. Bilo im je pravo otkriće kada su osvijestili da je upravljanje disanjem zapravo upravljanje glasom i govorom. To pomaže i profesorima i turističkim vodičima, svima koji satima govore. Pravilno disanje je važno za kontrolu glasa, ali i ublažavanje treme, jer trema pokreće plitko disanje. Bitna je svijest da se vratimo na osnovne postavke, a to je disanje dijafragmom, primarnim mišićem koji uvlači naš zrak, zadržava ga i brine za njegovu distribuciju", rekao je.
Govor tijela
U stresnim situacijama, kaže, ljudi često skrivaju dlanove i križaju noge, a ponekad im zbog smanjene cirkulacije znaju poplaviti ruke.
"To su loši znakovi koji se normaliziraju kad o njima prestanemo razmišljati i obuzmemo se sadržajem. U okolnostima i odnosima koji su nam poznati, opuštenost tijela događa se sama od sebe jer joj ne pridajemo važnost", objasnio je Rade.