Stop menstrualnom siromaštvu

Paralelno s poreznim izmjenama treba raditi na edukaciji, istaknuto na Glorijinom panelu ‘Pokrenimo promjenu‘

Smanjenje poreza ne mora nužno značiti da će doći do smanjenja cijena proizvoda, no, jako mi je drago da zajedno s poreznim izmjenama, Gloria u svojoj kampanji upozorava i na važnost edukacije, istaknuo je Zdravko Marić, ministar financija i potpredsjednik Vlade RH.

Trećina žena u Hrvatskoj štedi na količini kupljenih uložaka i tampona: kupuju jeftinije, ali manje kvalitetne proizvode, a njih 10 posto si ih uopće ne može priuštiti. Čak 89 posto djevojaka tvrdi kako osjeća sram zbog menstruacije, što doprinosi stigmatizaciji. Sve su to alarmantni podaci zbog kojih je magazin Gloria s projektom "Pokrenimo promjenu" nastavio čak i nakon odluke o smanjenju PDV-a. "Zadovoljni smo što smo nakon dvije godine uspjeli i što je naša inicijativa rezultirala odlukom Vlade RH o smanjenju PDV-a na uloške i tampone s 25 na 13 posto, no, to je tek početak", istaknula na panelu pod nazivom "Menstruacija nije luksuz" u organizaciji Glorije glavna urednica Alenka Ostrihon. Glorijin panel, koji se održao prigodno na Međunarodni dan žena podržao je i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, objasnivši zašto je od prvog dana dao podršku inicijativi Pokrenimo promjenu.

"Neću previše o poreznoj politici, ali snižavanje stope PDV-a ne znači nužno da će cijena ići dolje, imali smo mnoge primjere da sniženje poreza ne znači i sniženje cijena usluga ili proizvoda u maloprodajnim lancima. No, pozdravljam inicijativu magazina Glorija. Važno je da se osim izmjena porezne politike bavimo i temom edukacije. Sve ovo što radimo, ovaj panel i druge Glorijine akcije, dovele su do osvještavanja šireg dijela javnosti. U ministarstvo naime, dolazi mnogo zahtjeva, ali uglavnom se svode na poreznu politiku. Zakon će biti izglasan već idućeg tjedna, s 1. travnjem će stupiti na snagu, ali ostaje nam rad na edukacija", rekao je ministar financija Zdravko Marić na početku svog obraćanja.

image

Projekt Pokrenimo promjenu nastavlja s inicijativom za edukaciju i smanjenje siromaštva

VEDRAN PETEH/CROPIX

Čitajte i: Porez na menstrualne potrepštine početkom travnja pada na 13 posto: No, hoćemo li zaista uloške i tampone plaćati manje?

Glavna urednica magazina Gloria Alenka Ostrihon istaknula je kako se redakcija odlučila pokrenuti ovu inicijativu nakon poražavajućih podataka koji govore o sveprisutnom menstrualnom siromaštvu. "Bilo je to u siječnju 2020. kad smo vidjeli da je Škotska odlučila ženama osigurati besplatne higijenske potrepštine u svim javnim ustanovama. O toj smo temi razgovarali na kolegiju i zaključak je bio da bismo trebali pokrenuti promjenu u smislu destigmatizacije menstrualnog zdravlja", kazala je Ostrihon. Zahvalila se svim akterima lokalnih zajednica i škola koje su dale doprinos u ovoj akciju. "Doista smo imali o čemu pisati. Popratili smo svaku školu, svako mjesto koje je prepoznalo ovu inicijativu. Nastavili smo se boriti, radili smo panele, emisije, teme i rezultat je ovdje, zadovoljna sam svime što smo do sada postigli", rekla je Ostrihon. To 'za sad' znači da je porez na dodanu vrijednost higijenskih potrepština umjesto na traženih pet posto, smanjen na 13 posto. Glorijinu inicijativu podržali su i brojni poznati: Nevena Rendeli Vejzović, Marija Selak Raspudić, Branka Krstulović, Milana Vlaović Kovaček, Nina Violić, Marija Husar Rimac, Ana Vučak Veljača, Nera Stipičević, Tara Rosandić, Kristina Burja i brojni drugi.

image

Nevena Rendeli Vejzović, Marija Selak Raspudić, Zdravko Marić i Zlata Muck Sušec.

NEJA MARKICEVIC/CROPIX
image

Milana Vlaović Kovaček

NEJA MARKICEVIC/CROPIX
image

Branka Krstulović

NEJA MARKICEVIC/CROPIX

Da je ovo samo međustepenica nada se i Marinella Matejčić, koordinatorica programa za ženska prava i reproduktivnu pravdu udruge PaRiter. Istraživanje riječke udruge koje je pokazalo alarmantne podatke o menstrualnom siromaštvu potreslo je javnost.

"Mi apsolutno podržavamo smanjenje poreza, makar i na 13 posto", kazala je na početku svog obraćanja Marinella Matejčić, zatim je otvorila još jednu važnu temu. "Bitno je istaknuti na koje se sve potrepštine smanjuje porez, ako govorimo o održivim higijenskim navikama, među higijenskim potrepštinama, tu su i drugi proizvodi poput menstrualnih čašica. No, zadovoljni smo jer su trenutno u 30 posto obrazovnih ustanova omogućene higijenske potrepštine učenicima", kazala je Matejčić.

image

Petra Škrobot, gradonačelnica Samobora

NEJA MARKICEVIC/CROPIX
image

Nina Violić

NEJA MARKICEVIC/CROPIX

Čitajte i: Sve je krenulo iz Varaždina: Gradovi koji su osigurali besplatne uloške u školama

Prva škola koja je svojim učenicama i djelatnicama osigurala besplatne uloške je Srednja strojarska i prometna škola iz Varaždina, na inicijativu ravnateljice Snježane Klarić.

"Čitala sam i gledala istraživanje riječke udruge PaRiter koje me neugodno iznenadilo. Iako 30 godina radim u srednjoj školi i svakodnevno kontaktiram s učenicima, nisam znala da tako velikom broju učenica to predstavlja problem. Pokrenuli smo ideju da našim učenicama i djelatnicama osiguramo higijenske potrepštine", ispričala je Klarić. "Mi imamo 625 učenika i 95 učenica pa je možda nama s te strane jednostavnije nego primjerice gimnaziji", dodala je navodeći kako financiranje besplatnih higijenskih potrepština ide iz nekoliko izvora - dijelom financira sama škola, a dijelom se financira iz donacija djelatnika i prijatelja škole.

image

Lovro Lukavečki, varaždinski gradski vijećnik

NEJA MARKICEVIC/CROPIX
image

Marija Selak Raspudić

NEJA MARKICEVIC/CROPIX

U realizaciju postavljanja dispanzera uključili su se i učenici, koji su ih izradili u radionama tako da učenice i djelatnice više ne moraju ići u ured psihologinje i ravnateljice. Ono što je, u pretežno muškoj školi, ravnateljica itekako mogla primijetiti je promjena svijesti kod dječaka. "Prvo su bili malo zbunjeni, ali sada je ta tema uobičajena, o svemu se normalno razgovara. Dečkima je isprva bilo možda malo neugodno, ali kasnije su to prihvatili, sudjelovali su i u snimanju emisija, bili smo zanimljivi medijima. Neki nisu znali ni da je to toliko bolno njihovim prijateljicama", opisala je Snježana Klarić. Ravnateljica je dodala i kako smatra da u našim školama nije zadovoljavajuća edukacija o spolnom zdravlju.

image

Petra Podobnik Brlečić

NEJA MARKICEVIC/CROPIX
image

Marija Husar Rimac

NEJA MARKICEVIC/CROPIX

Čitajte i: Menstruacija ne bi trebala biti tabu: ‘Važno je da se uključe i roditelji‘

Potrebu edukacije, pogotovo dječaka, istaknuo je i ministar Marić. "Ja sam cijeli život okružen ženama, imam i starije sestre, suprugu, kćer, ne vidim da bi se ja ili bilo tko trebao zacrveniti na spomen riječi menstruacija. Drago mi je da smo spomenuli i dječake i dečke u procesu edukacije jer je to ključno", istaknuo je ministar Marić.

image

Nera Stipičević

NEJA MARKICEVIC/CROPIX
image

Tara Rosandić

NEJA MARKICEVIC/CROPIX

Marinella Matejčić je istaknula da se sram o mjesečnici može iščitati i iz načina na koji o njoj govorimo. "Treba koristiti riječi menstruacija i mjesečnica, a ne menga, stvari, oni dani, tetka iz Amerike i tako dalje... Činjenica da se o menstruaciji govori u Saboru, Vladi i raznim odborima znak je da idemo naprijed", kazala je Matejčić. Koordinatorica udruge PaRiter pitanje menstrualnog siromaštva stavila je u širi kontekst - općenitog siromaštva društva. "Kroz istraživanje higijenskih uvjeta u školama i na poslu dobili smo rezultate da 30 - 40 posto učenica nema pristup toploj vodi i toaletnom papiru... U današnjem svijetu imate škole koje imaju toaletnog papira i uloške i one koje nemaju niti papir", naglasila je Matejčić.

image

Alen Ružić, ravnatelj KBC Rijeka

NEJA MARKICEVIC/CROPIX
image

Kristina Burja

NEJA MARKICEVIC/CROPIX
image

Marina Bolanča i Kristina Ercegović

NEJA MARKICEVIC/CROPIX

Da se inicijativa Pokrenimo promjenu neće zaustaviti na ovim značajnim, ali nedovoljnim, pomacima kazala je i urednica Glorije. "Koliko god smo jasno i glasno pričali, to nije dovoljno za ovu temu i dalje ćemo to raditi. Tek kad ćemo u svakoj školi imati besplatne higijenske potrepštine, imat ćemo i društvo empatije i školovanih ljudi, a to je ono čemu težimo", zaključila je Alenka Ostrihon.

image

Marija Franić

NEJA MARKICEVIC/CROPIX
image

Ana Vučak Veljača

NEJA MARKICEVIC/CROPIX
image

Nina Šmigmator i Marinella Matejčić

NEJA MARKICEVIC/CROPIX

Linker
29. srpanj 2022 13:54