Mee Too pokret

4 pitanja za odvjetnicu o seksualnom zlostavljanju: ‘Žrtve se boje da im nitko neće vjerovati‘

U Facebook grupu Nisam tražila, koju su pokrenule studentice sarajevske Akademije scenskih umjetnosti, javile su se brojne hrvatske glumice, studentice i žene različitih djelatnosti, u njoj uglavnom anonimno svjedoče o mučnim iskustvima koje su pretrpjele, zato je magazin Gloria razgovarao s odvjetnicom o tome zašto žene uglavnom ne prijavljuju napasnike.

Marija Nekić, odvjetnica i bivša zamjenica državnog odvjetnika odgovorila je na četiri pitanja koja još uvijek nisu jasna ženama i djevojkama. Budući da je pravna pomoć neophodna u takvim delikatnim situacijama odvjetnica Nekić razjasnila je neke nepoznanice za magazin Gloria.

Postoji li zastara za seksualno zlostavljanje i kad ona nastupa?

- Postoji. Jedini izuzetak su teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. stavak 3. Kaznenog zakona. Za silovanje, teška kaznena djela protiv spolne slobode, bludne radnje i spolno uznemiravanje zastara kaznenog progona nastupa ovisno o predviđenoj kazni zatvora. Primjerice, ako kazna za silovanje iznosi od jedne do pet godina, onda zastara kaznenog progona nastupa za 15 godina.

Čitajte i: Nakon istupa Milene Radulović! Kako je nekad ugledni pedagog stvorio ‘sektu‘ i zavjet šutnje na zlostavljanje

Što je bitno kad žena odluči prijaviti seksualno zlostavljanje?

- Njezina čvrsta odluka da želi ispričati pred nadležnim tijelima ono što joj se dogodilo i ustrajati u tome. Isto tako, bitno je da se povjeri nekome od bliskih osoba i zatraži liječničku pomoć. Daljnji postupak je propisan detaljno u Zakonu o kaznenom postupku. Žena će biti ispitana kao svjedok/žrtva, a ispitat će se i osumnjičenik.

Što žene najčešće odvraća od prijave?

- Strah da im se neće vjerovati, da će biti izložene dugotrajnom sudskom postupku s neizvjesnim ishodom, da će njihova psihička i emocionalna bol biti sve jača.

Čitajte i: Me Too pokret u Hrvatskoj otkriva mračne tajne niza institucija: ‘Ima puno konkretnih dokaza‘

Na koje poteškoće žene na hrvatskim sudovima nailaze nakon što su prijavile seksualno zlostavljanje?

- Kaznena djela iz sfere seksualnog zlostavljanja su takva da nema svjedoka: postoji žrtva i počinitelj. Na kraju je pitanje dokaza kome će sud povjerovati. Zato je bitno da žena ustraje u svom iskazu o tome što joj se dogodilo, da se povjeri nekoj bliskoj osobi koja kasnije može biti svjedok u sudskom postupku, ali i da potraži liječničku pomoć, bilo psihologa, psihijatra ili ginekologa - ovisno o vrsti seksualnog zlostavljanja - kojima također treba reći što joj se dogodilo.

Čitajte i: Marijana Mikulić o zlostavljanjima na setu: ‘I ja sam bila na meti zlostavljača‘

Linker
17. travanj 2024 02:37