U doba kada inflacija raste, a primanja imaju sve manju vrijednost, više je nego ikada važno biti financijski pismen. Iako se u Hrvatskoj, u odnosu na prošlu godinu, smanjuje broj ovršenika, mnogim građanima je i dalje blokiran račun ili im prijeti opasnost da upadnu u dug. Upravo je zato edukacija građana o toj temi, osobito u doba kada prelazimo na euro, jedan od strateških ciljeva politike Europske unije.
Ključno je razvrstati troškove prema prioritetima, ovisno o tome što se mora platiti, poput hrane i režija, a tek onda vidjeti što si možemo dodatno priuštiti i, ako je to ikako moguće, nešto uštedjeti za nepredviđene situacije.
Europska organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj financijsku pismenost definira kao kombinaciju informiranosti, vještina i ponašanja potrebnih kako bismo donijeli ispravne financijske odluke. Sve se to uči od najranije doba, otkako kao djeca dobijemo prvi džeparac, nastavlja se u školi i kasnije u životu.
Vlada je, sa svoje strane, donijela već drugi strateški okvir financijske pismenosti, za razdoblje 2021. - 2026., kojim se promiče potreba za što raznolikijim kanalima kako bi se doprlo do što većeg broja građana, posebno onih kojima su ta znanja i vještine najpotrebniji, poput mlađe, ali i starije populacije, kao što je to istaknuto i na sastanku pod nazivom Financijsko obrazovanje u nesigurnim vremenima, nedavno održanom u Zagrebu u sklopu projekta tehničke pomoći, koji je proveo OECD. Osim toga, samo na internetu dostupni su deseci stranica s financijskim savjetima banaka, vladinih agencija i raznih udruga, organiziraju se besplatna savjetovališta...
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Finom.