Velik izbor u financijskom sektoru donosi glavobolju jer banke nemaju jedinstven sistem procjene kome ga dati, a tu nastupaju financijski posrednici.
Kad se upustimo u istraživanje kakav kredit odabrati, dolazimo do zaključka da prevelik izbor u financijskom sektoru nije baš uvijek dobra stvar. Pokušavamo povezati ‘konce‘ i doći do željenog kreditnog rješenja, no što se više trudimo, zbog silnih informacija koje nam se odjednom sruče na glavu, ‘konci‘ nam izmiču iz ruku. Banke nemaju jedinstven sistem procjene naše kreditne sposobnosti, rizika, izračuna maksimalnog kredita koji možemo zatražiti u odnosu na vrijednost nekretnine, osiguranja kredita i raznih parametara potrebnih da nam odobre željeno financijsko olakšanje - radilo se novom ili o reprogramiranju starog kredita.
To je razlog zbog kojeg u našoj Financijskoj srijedi ovaj put govorimo o profesionalcima čiji je zadatak pomoći nam odabrati najbolje financiranje. Zamolili smo Vjeku Peretića, direktora Pro grupe za posredovanje u kreditiranju i osiguranju, da nam pojasni što je kreditno posredovanje.
"Nastali smo kao odgovor na potrebe klijenata prilikom odabira banke i kredita. Naša je uloga da s jednog mjesta omogućimo analizu ponude gotovo svih banaka bez naplate provizije za uslugu. Klijentima najčešće osiguramo bolje uvjete i niže kamatne stope nego kada idu ‘sami po bankama‘, pojašnjava nam Peretić što točno rade stručnjaci za posredovanje u kreditiranju.
Kaos na tržištu
Riječ "besplatan" korisnici vrlo rijetko čuju u novčanom sektoru. Ako posrednici pri kreditiranju ne naplaćuju uslugu građanima, tko ih plaća?
"Naša priprema klijenata, bankama jako smanjuje interne troškove, stoga se mi, kao licencirani vanjski kanal, naplaćujemo od banaka. Klijentima uštedimo puno vremena i živaca, a pritom dobiju najbolje mogućnosti financiranja. Vole nas i kolege u bankama jer im dovodimo gotove, pripremljene predmete koji povećavaju njihovu realizaciju. Na kraju su zadovoljni klijenti, banke i mi, posrednici", kaže insajder čija je karijera u financijskom sektoru započela sredinom 2000-tih.
Kako je tih godina na tržištu vladao kaos, a banke nisu htjele raditi s nereguliranim posrednicima, ta činjenica navela ga je da 2008. s kolegom inicira otvaranje prve licencirane firme za kreditno posredovanje u Hrvatskoj. Bili su ‘prvi kamenčić‘ u lavini pozitivnih promjena koje su kasnije uređene legislativom za financijske posrednike, odnosno njihovim licenciranjem pri HNB-u i Ministarstvu financija.
Njegov drugi poduzetnički iskorak bio je da građani, kad zatraže pomoć pri odabiru najpovoljnijih stambenih kredita, imaju i cijeli set dodanih usluga vezanih uz nekretnine: procjenu vrijednosti, pravnika, pribavljanje energetskog certifikata, javne bilježnike pa čak i opremanja interijera s posebnim cijenama ili značajnim popustima za klijente. Krenuo je od onoga što bi njemu bilo važno da je na mjestu klijenta i to ostvario.
Financijski savjet
Izbor najboljeg kredita i banke nije jedini zadatak posrednika. U redu, građani ih angažiraju kao dodatni analitički i posrednički filter prije dolaska u banku s kompletnom ‘papirologijom‘ potrebnom za kredit, ali to je tek početak priče o kreditnom posredovanju.
Što se sada najviše traži?
"Osim novih i refinanciranja starih kredita po nižoj kamatnoj stopi, najveći je fokus na fiksiranju tih dobrih kreditnih uvjeta na što dulji period. Zašto? Zato što su se kamatne stope značajno povećale u Europi, a naročito u Americi. Kao odgovor na pitanje kako riješiti taj problem, predlažem sljedeće: podignite novi kredit još uvijek jako niskom kamatnom stopom, fiksirajte je na deset godina i mirno promatrajte kako inflacija ‘pomaže‘ u otplati kredita dok cijena kupljene nekretnine raste", tumači Vjeko Peretić.
Kako su krediti u Hrvatskoj još uvijek najvažniji izvor kako doći do svježeg novca, ali izazivaju glavobolju, silne brige i strah od sve neizvjesnije gospodarske budućnosti, zanimalo nas je može li se osigurati i kredit? Omogućava li nam ta opcija da mirnije spavamo?
"Potičemo klijente da uzmu neku od tri vrste osiguranja za ovaj slučaj. Svaki mjesec, uz ratu kredita, možete plaćati premiju, koja je mala u odnosu na cijeli kredit, ali puno znači u teškim nepredvidivim trenucima života. Ako ostanete bez posla, završite na dugotrajnom bolovanju ili se dogodi nesretan slučaj – osiguranje isplaćuje naknadu ili čak i preuzima otplatu kredita", pojašnjava.
Financijska neodgovornost?
I na kraju, pitamo ga što mu govori praksa - znamo li upravljati novcem?
"Iz perspektive nekoga kome je fokus na bankarstvu, osiguranjima i tržištu nekretnina, naučio sam da u današnje vrijeme nema pravila. Stare knjige, praksa i ekonomija kakva je postojala do prije koju godinu nepovratno se mijenjaju tempom i smjerom kojeg je nemoguće predvidjeti. U takvim vremenima ključna su osnovna pravila ponašanja u domeni osobnih financija: ne troši više nego što zarađuješ, odredi prioritete, štedi, a ušteđeno investiraj. Ipak, te osnove Hrvati ne shvaćaju ozbiljno. Financijska pismenost nam je prosječna u odnosu na ostatak EU, ali neodgovornost je veća, što ostavlja vidljive posljedice kod dijela naših sugrađana", zaključuje Vjeko Peretić.
Srijeda, dan nakon utorka (koji je u povijesti zapamćen kao crni utorak 1929.), je dan za financijski oporavak! Pratite nas srijedom za više financijskih recepata!