Za mnoge ljude izgovaranje riječi "oprosti", čak i nakon situacija koje ne zahtijevaju izvinjenje, predstavlja njihovu drugu prirodu. Pretjerano ispričavanje može imati suprotne rezultate od onih koje želimo postići, posebno na radnom mjestu: možete "pasti" u tuđim očima, može vam sniziti samopoštovanje i ubiti samopouzdanje, ali i ublažiti utjecaj budućih isprika.
Ta navika može biti potaknuta nesigurnošću, a posebno je česta među ženama, ističe Patrice Williams Lindo, izvršna direktorica Career Nomada, konzultantske firme za karijeru.
"Naučeni smo biti super skromni i umanjivati svoje pobjede. Tako sam i sama odgajana. Bio je problem biti ponosan na način na koji govoriš o sebi i svojim dostignućima. Tako da je normalno da se neki od nas osjećaju neadekvatno i nesigurno", rekla je za CNBC.
Potreba za pretjeranim ispričavanjem se rađa iz obrasca sumnje u sebe. Prepoznavanje situacija kada treba i ne treba reći "oprosti" je jedan od prvih koraka ka pronalaženju boljih fraza koje ćete koristiti umjesto toga, objasnila je Lindo.
Ovo su tri uobičajena scenarija u kojima biste mogli biti u iskušenju da se pretjerano ispričavate:
Ako imate tehničkih poteškoća
Hibridni i rad na daljinu postali su popularni od vremena pandemije, što je dovelo do toga da ljudi koriste elektronske uređaje više nego ikada. Nažalost, bez obzira koliko smo tehnički potkovani, poteškoće će se sigurno pojaviti. I obično nisu naša krivica.
Zamislite, primjerice, video poziv s greškom. Možda ćete osjećati da se trebate ispričati ako je potrebno dosta vremena da se prezentacija učita, ako mikrofon ili kamera ne rade ili ako postoji neki drugi tehnički problem.
"Žao mi je" često je fraza koju ljudi koriste kada treba "popuniti prostor" jer im tišina izaziva nelagodu, kaže Lindo.
Umjesto da se ispričavate za stvari koje su van vaše kontrole, koristite fraze kao što su “Cijenim vaše strpljenje“ i “Hvala vam što radite sa mnom“.
Ako se trebate uključiti u sastanak
Pretpostavimo da ste na sastanku koji vodi kolega. Netko iznese tvrdnju ili zaključak s kojim jeste ili niste suglasni i želite podijeliti i svoje mišljenje. Možda ćete odlučiti ubaciti se tako što ćete reći: "Oprostite, ali željela bih nešto reći...".
E pa, ova situacija ne zahtijeva ispričavanje!
Umjesto da se ispričavate, koristite fraze poput "Voljela bih dodati", "Željela bih reći", "Mislim da to" ili "Ovo je drugačija perspektiva". One vam pomažu da doprinesete, a da ne zvučite uplašeno što to učinite.
Procijenite situaciju prije nego što progovorite pomoću metode STAR (situacija, zadatak, akcija i rezultat), koja može ublažiti potrebu za ispričavanjem, ističe Lindo.
Ako ste pogriješili
Svi griješimo, pa i na poslu. Zapravo, posebno na poslu. Ako ste pogrešno napravili zadatak ili ste nekoga slučajno uvrijedili, riječ "oprosti" ne bi nužno bila pogrešan odgovor, ali ne bi bila ni najsnažniji odgovor.
"Kada napravite nešto pogrešno, odgovor ne mora biti: ‘Žao mi je‘. Možete razgovarati o radnji koju ćete poduzeti da biste istražili ili riješili problem", savjetuje Lindo.
Druge fraze mogu bolje pokazati da ste spremni učiniti sve što je potrebno da ispravite situaciju. To mogu biti rečenice kao što su: "Hvala na povratnim informacijama", "Preuzimam punu odgovornost" i "Cijenim što ste mi skrenuli pažnju na to".
I an kraju, da ne biste krivo shvatili, iskreno ispričavanje nije loše, ali idealno je reći "oprosti" onda kad je za to pravo vrijeme i mjesto, ali i kad to zaista mislimo.