Budući da je covid-19 okrenuo svijet naglavačke, poremetivši sve segmente života, nije čudo da ljudi, iz nemoći, traže odgovorne za nastalu situaciju. Krivnja uglavnom pada na Kineze, naravno, s obzirom na to da je virus krenuo iz kineskog grada Wuhana, a mržnja se prelila i na sve druge pripadnike azijske rase diljem svijeta. Situacija je kritična, posebno u Americi, u kojoj je antikinesku rasističku kampanju vodio ni više ni manje nego sam bivši predsjednik Donald Trump, koji je o covidu govorio kao o “kineskom virusu” i “Kung Flu” pandemiji (igra riječi - flu je gripa).
Prema podacima neprofitne društvene organizacije Stop Asian American Pacific Islander Hate, skraćeno AAPI, koju su baš zbog Trumpovih ispada osnovali američki građani azijskog porijekla, između 19. ožujka, kad je zabilježen prvi slučaj, i 31. prosinca 2020. zaprimili su više od 2808 prijava za nasilje iz mržnje, počinjenih u čak 47 (od pedeset) saveznih američkih država. Prijave uključuju i takve strahote kao što je ubojstvo 89-godišnje Kineskinje iz Brooklyna koja je zapaljena u svom stanu te ubojstvo skalpelom 61-godišnjeg Filipinca u njujorškoj podzemnoj željeznici.
Situacija je kulminirala masakrom u Atlanti sredinom ožujka u kojem je sin baptističkog pastora u salonu za masažu ubio šest žena azijskog porijekla, što je potaknulo brojne antirasističke demonstracije diljem SAD-a.
Kako bi osvijestili građane o neosnovanoj i razornoj mržnji prema Azijatima, organizacija AAPI osmislila je hashtag #StopAsianHate koji se počeo masovno dijeliti po društvenim mrežama.
Među onima koji su ga istaknuli na svojim profilima na Instagramu su i brojni dizajneri i modne kuće. Neki im spočitavaju zakašnjelu reakciju smatrajući da su zbog prirode posla, ako već ne zbog humanosti, u antimrzilačkoj kampanji trebali biti predvodnici. Naime, prema pisanju Los Angeles Timesa, 48 od 477 članova Američkog udruženja modnih dizajnera deklariraju se kao Azijati, među kojima su svjetski poznati dizajneri Alexander Wang, Jason Wu, Prabal Gurung i Phillip Lim. Azijatskog porijekla je i Michelle Lee, glavna urednica modnog magazina Allure, kao i Tina Craig, jedna od najpoznatijih američkih modnih influencerica čiji Instagram profil ima gotovo pola milijuna pratitelja.
Kina je pritom na dobrom putu da do 2025. postane vodeće - i najveće - tržište luksuzne robe, zbog čega budućnost mnogih modnih brendova ovisi o klijentima s azijsko-pacifičkog tržišta.
Talijanska modna kuća Valentino već nekoliko godina u Kini proda 30 posto svih svojih kolekcija, a za razliku od europskog i američkog, tržište nije podbacilo ni lani, unatoč pandemiji. Stoga je Valentino prva od svih luksuznih modnih kuća koja je na društvenim mrežama ustala protiv mržnje prema Azijatima, a slijedili su ih Nike, adidas, Converse i Tommy Hilfiger.
No, izostala je adekvatna reakcija najvećih igrača na luksuznom tržištu - korporacija LVMH, Richemont i Kering. A pritom tvrtke iz njihovog portfelja, kao što su Louis Vuitton, Christian Dior, Saint Laurent i Bottega Veneta, itekako žele ugrabiti svoj komad kolača na prebogatom azijskom tržištu.
No, netrpeljivost prema pripadnicima azijatskih naroda traje mnogo dulje od pandemije. Dovoljno je sjetiti se rasističkih komentara talijanskih dizajnera Domenica Dolcea i Stefana Gabbane, iznesenih 2018. na njihovom profilu na društvenim mrežama, koji su ih stajali otkazivanja revije u Šangaju. Posljedice zbog svojeg rasističkog izjašnjavanja osjetila je nedavno i politička reporterka Alexi McCammond, izgubivši mjesto glavne urednice američkog Teen Voguea, a pritom je vrhunac apsurda to što je i sama pripadnica crnačke manjine.
Izjava britanskog dizajnera Roberta Wuna, rođenog u Hong Kongu, dana u povodu nemilih događaja u Americi, upućuje na to da je rasizam duboko ukorijenjen u modnoj industriji.
- Mnogima kojima sam pokazivao svoje kolekcije bilo je puno važnije odakle sam nego što sam napravio. Neki su čak provjeravali živim li legalno u Velikoj Britaniji, a naslušao sam se i savjeta da bi moje kreacije trebale biti više kineske kako bi me mogli reklamirati kao egzotičnog dizajnera i dobiti bodove kod kupaca zbog politike inkluzivnosti.