Neja Markičević / Hanza Media
"Stambeno pitanje"

Silvana Menđušić: Zeznuti, zaboravljeni i zabranjeni

Vrsna TV reporterka i novinska urednica nakon 25 godina staža pronašla je novi izazov - kao scenaristica i redateljica dokumentarnog serijala 'Stambeno pitanje' u čijem su fokusu tragične priče i bizarni preokreti.

Na promociji knjige "Spašeni iz Zagreba" Silvana Menđušić (49) upoznala je njezina autora Paula Schreinera kojemu je 1941. ustaški režim oteo vilu u Deželićevoj ulici u Zagrebu. Njegova biografija i tragična sudbina njegove obitelji inspirirale su je da napiše scenarij za dokumentarnu seriju. Bila je to ujedno prva od osam priča iz serijala "Stambeno pitanje" koji se ponedjeljkom navečer prikazuju na HTV-u. Ali i projekt koji je tu TV novinarku, reporterku i novinsku urednicu predstavio kao scenaristicu i redateljicu.

Studio Dim
S Paulom Schreinerom ispred oduzete kuće u Deželićevoj ulici u Zagrebu

- Namjera mi je bila prikazati kako su se ratovi, tranzicije, revolucije i birokracije prelamali preko naših domova, odnosno sudbina ljudi koji su naši susjedi, a koji nisu ni moćni, ni bogati, ni privilegirani, ni zvijezde realityja - otkriva Silvana Menđušić, ujedno redateljica serijala u produkciji Studija Dim.

- Status nekretnine samo je povod ili tek jedan sloj svake epizode: zanimalo me kako su ti ljudi živjeli, kako su se nosili s tragedijama, bizarnim preokretima. Većina tih priča već je poznata i o njima se moglo čitati u novinama, samo su sad dobile svoje televizijsko ruho.

Rat za portun

Zanimanje Silvane Menđušić privukla je i sudbina Roberta Whiteheada, izumitelja torpeda koji je u vrijeme Austro-ugarske monarhije živio u Rijeci. Njegova obitelj izgubila je cijelo bogatstvo, no u Rijeci su ostale zgrade koje je on sagradio.

Studio Dim
U Rijeci je živio izumitelj torpeda Robert Whitehead, čija je obitelj izgubila cijelo bogatstvo

- U serijalu ima bogatih, siromašnih, obespravljenih i onih iz kategorije "tri Z": zeznutih, zaboravljenih i zabranjenih - govori autorica - No kad je riječ o obiteljima koje su stekle kapital i bile motori napretka početkom 20. stoljeća, u usporedbi s danas vidim jednu malu razliku: čini mi se da su ti ljudi imali puno jaču svijest da su nešto dobili iz sredine u kojoj su živjeli te da joj nešto moraju vratiti, da se nešto mora izgraditi, oploditi. Nisam sigurna da je to danas slučaj s najmoćnijima i najbogatijima u Hrvatskoj. Ne čini mi se da imaju svijest da društvo u kojem žive nije samo zbroj anonimnih potrošača i da bi tom društvu nešto morali vratiti posebnim angažmanom, a ne samo floskulom da plaćaju poreze i zapošljavaju radnike.

Živimo u prezaduženo vrijeme, bilo da je riječ o karticama ili kreditima, a kriza i zaduživanje kod kamatara doveli su do samoubojstva jednog zagrebačkog građevinskog poduzetnika. Iza njega je ostala obitelj, dugovi, traume, kuća pod hipotekom i neizvjesna budućnost. Sve jako poznato, zar ne, pa ne čudi što je ta priča privukla posebnu pozornost.

- U jednoj od epizoda gledatelji će upoznati i Radovana Lorkovića, sina velike pijanistice Melite Lorković i nećaka Mladena Lorkovića, ministra u vladi NDH. Kroz njegovu priču moći će se pratiti rast građanske klase, posrnuće u ustaški režim i retorziju komunističkih vlasti. Bili smo i u Slavoniji da bismo ispričali kako su 1992. Hrvati iz Srijema mijenjali kuće sa Srbima iz Slavonije. "Rat za portun" naziv je serije o Splitu iz devedesetih godina, a posljednja priča svjedoči o tome kako izgleda Novi Zagreb - kad ostari.

/ Studio Dim
Kroz priču Radovana Lorkovića prati se rast građanske klase, posrnuće u ustaški režim i retorziju komunističkih vlasti

Bilo je još priča u konkurenciji. No neki su protagonisti odustali jer su zaključili da bi mogli imati više štete, drugi su pak bili suzdržani, a još neke uzbudljive priče koje produkcijski uključuju više zemalja bit će tema novih dokumenataraca, jer se Silvana Menđušić nada da će serijal doživjeti i drugu sezonu. U njoj će progovoriti o nekim u javnosti razvikanijim slučajevima i čvršće opisati političke i društvene okolnosti koje su glavne likove tih priča dovele u teške životne situacije.

Studio Dim
Silvana Menđušić i fotografkinja Slavka Pavić u Novom Zagrebu

Prije "Stambenog pitanja" Silvana Menđušić režirala je i dokumentarac o posljednoj godini života glumice Dolores Lambaše, koja je 2013. poginula u prometnoj nesreći. Bila je to, kaže, posveta dragoj djevojci s kojom je surađivala na jednom projektu. Sada radi nastavak filma, ali glavni protagonist je jedna druga zvijezda. Čini se da su iskusnoj TV novinarki i reporterki - kojoj su bile bliske političke teme - a kasnijoj urednici ženskih magazina Grazije, Cosmopolitana te poslovnih novina, sve draži redateljski izazovi.

- Ne bih znala reći jesu li dokumentarci iskorak ili prirodan slijed. Na nove izazove ponekad me tjerala znatiželja, drugi put zanimljiva vrata koja su se otvorila, treći put pak prilika koja se nije smjela propustiti. Nije uvijek bilo najlakše, ali ni za čime ne žalim, jer da sam ostala na jednom mjestu, ne bih imala priliku učiti. Kao na skijanju: vozite li stalno laganim stazama, nikada nećete naučiti skijati, a ako odete na strminu i padnete, imate šanse dobro odvoziti. Svaka mala stvar koju sam naučila vodeći redakcije ili radeći tihe, neatraktivne poslove poput pisanja scenarija u talk-showu uvijek se pokazala kao token koji mogu upotrijebiti kasnije. Nikad ništa nije izgubljeno. Jedna kolegica napisala je da mi je radna knjižica poput planinarske knjižice Stipe Božića, ali vjerujem da se još penjem.

Zanimljivo je i da se serijal "Stambeno pitanje" prikazuje na televiziji koja se lani u travnju Silvani Menđušić, tada urednici na Četvrtom programu, zahvalila na suradnji.

- Drago mi je da je serijal dobio dobar termin, žao mi je što nije bio bolje najavljen. Nadam se da će gledatelji biti zadovoljni i vjerujem da ćemo surađivati i na drugim projektima - kaže Silvana Menđušić.

- S profesionalcima uvijek možete surađivati, a diletanti - koji su na vrh došli zahvaljujući dobrim odnosima s političarima - ostaju diletanti. U novinarstvu sam četvrt stoljeća i znam da najbolji urednici i dobri menadžeri angažiraju uvijek bolje od sebe i onda pametno usmjeravaju njihovu kreativnost, znanje, vještine. Samo budale izbacuju ili se boje onih koji znaju ili mogu više. Napokon, zanimljivo je i kako su se ljudi koji su otišli s HTV-a, poput Mislava Bage, Ivane Dragičević, Ivane Petrović, Tihomira Ladišića i Zorana Šprajca, sjajno snašli u novim kućama. Svima njima je u jednom trenutku neko vodstvo HRT-a reklo da im baš ne trebaju.

Glavom o zid

U svemu što radi Silvana Menđušić ima podršku supruga Igora Mirkovića, također bivšeg televizijskog novinara koji se pronašao u filmskim projektima. No, dječje bolesti redateljskog posla ipak je morala sama preboljeti.

/ Privatni album

- Mirković je u svim projektima podrška, u fazi pripreme kao iskusni profesionalac može vidjeti zamke i na njih upozoriti. Razumije i da u trenucima kad se posao finalizira imate koncentracije samo za to. Ali nikada ništa ne naučim na tuđem iskustvu, uvijek moram lupiti o zid svojom glavom. U svakom slučaju, u našoj maloj obiteljskoj manufakturi vrlo je živo: svatko radi svoje i u različitim fazama. Dok je jedan u deadlineu, drugi tek kreće s idejom. A ideja nikad ne nedostaje. Za sljedeću godinu u agendi imam dvije zanimljive priče koje bih voljela ispričati u formi dokumentarca, ali o nečemu što je tek na početku ne volim pričati. Bojim se da ne ureknem.

Linker
06. ožujak 2024 06:44