Zasićen nomadskim životom profesionalnog sportaša, nekadašnji hrvatski rukometni reprezentativac Renato Sulić (41) priprema si odstupnicu. Trenutačno igra za klub Zamet u svojoj rodnoj Rijeci, no kad definitivno oglasi kraj karijere, plan i želja mu je baviti se turizmom u Gorskom kotaru, gdje je sa suprugom Majom prije četiri godine kupio dražesnu drvenu kuću u mjestu Kupjak pokraj Ravne Gore.
Prozori njihove planinske kuće gledaju na gustu šumu, iz koje katkad došetaju plahe srne.
Kako je kuća na 800 metara nadmorske visine, za vedra vremena pogled puca sve do Triglava. Za vedrih noći lijepo se vidi Mliječna staza jer nema svjetlosnog zagađenja, a u blizini su Zeleni vir, Vražji prolaz, Skrad, Hlevci i druge prirodne atrakcije Gorskog kotara.
Supružnici Sulić uložili su dosta vremena i truda da bi tu gorsku oazu preuredili po svom ukusu. Promijenili su podove, uveli podno grijanje, obnovili neke elemente strukture, prilaz kući opločili tlakovcem te napravili totalni facelifting interijera. Od prijašnjih vlasnika zadržali su samo pokoji komad pokućstva sukladan njihovoj viziji unutrašnjeg uređenja.
- Kad dođem ovamo i duboko udahnem ovaj čisti planinski zrak, kao da se prebacim u neki drugi svemir - kaže Maja Sulić. - I Renato ovdje zaboravi na sve brige, potpuno se opusti. U kući od mirisnih arišovih trupaca Maja je s njihovo četvero djece prošlog proljeća provela prvi hrvatski lockdown. U Rijeci bi im, kaže, bilo neizdrživo, a u Kupjaku njezina Dorja (16), kapetanica tadašnje kadetske ženske odbojkaške reprezentacije, 11-godišnji blizanci Tomo i Nera te najmlađa Roza (4) nisu morali čamiti zatočeni u kući. Slobodno su šetali šumom, pratili tragove životinja, uživali u nestvarnoj tišini, friškom zraku i neposrednom dodiru s netaknutom prirodom. Navečer bi se okupili oko toplog kamina u dnevnom boravku i snimali filmiće za TikTok, tako da im nikad nije bilo dosadno.
Renato se u to vrijeme vratio u Rijeku iz Poljske, gdje je igrao za klub Vislu, pa je i on morao u karantenu, a proveo ju je u radionici svog oca izrađujući razne drvene predmete za kuću u Kupjaku. Otkako su kupili tu kuću od 105 četvornih metara, rukometni as Sulić, nositelj zlatne medalje sa Svjetskog prvenstva 2003. u Portugalu i srebrne s Europskog prvenstva 2008. u Norveškoj, otkrio je u sebi ljubav i talent za obrađivanje drveta i dekoriranje interijera. Sam je napravio gotovo sva rasvjetna tijela, drške za kuhinjske elemente od rogova srndaća, drvenu oplatu na zidu u konobi, kupaonski ormarić, kante za smeće od starih drvenih bačvica… Stol u dnevnom boravku - kombinacija masivne drvene plohe i starog pluga nabavljenog u Slavoniji - također je njegova ideja, koju je realizirao vlastitim rukama i uz pomoć prijatelja. Osmislio je te izveo i nesvakidašnji luster sastavljen od jelenskih rogova pronađenih u šumama oko Vukovara, ovješen o staru brodsku koloturu kupljenu u Americi. Po mjeri naručenu dasku za kuhinjski stol sam je ispjeskario i prefarbao. Konjske žvale spojio je s rogom srndaća i dobio originalan držač za WC papir. Ideju za udobne i stabilne barske stolce u konobi pokupio je u nekom kafiću, a sam je zavario i bojom premazivao njihovu željeznu konstrukciju.
- Bilo je dosta posla oko svega toga, ali uživao sam u svakom trenutku i radio to s guštom - ističe Renato. - Supruga i ja volimo detalje koji imaju neku svoju povijest i priču.
Supružnici Sulić dosta vremena provode na Pinterestu, nepresušnom izvoru ideja za interijere, ali nijedan njihov zahvat u kući s dvije spavaće sobe, dnevnim boravkom, kuhinjom, galerijom i konobicom nije bio puko kopiranje tuđih zamisli.
Kuhinjski stolci napravljeni su prema Majinim skicama i varijanta su drvenog stolca što ga je vidjela u spotu za pjesmu “Perfect” glazbenika Eda Sheerana.
- Sjedio je na takvom stolcu i svirao gitaru, isto u nekakvoj kolibi. Odmah sam napravila screenshot i počela crtati. Stolci su ispali malo drugačije nego u spotu zato što sam htjela da u naslonima bude srce, ali oblik je isti - govori Maja, na koju glazba ima velik utjecaj, i to ne samo kad je riječ o interijerima.
Svoje najmlađe dijete nazvala je Roza prema istoimenoj pjesmi Daleke obale. I kuća u Kupjaku dobila je ime Roza, ali taj naziv nema veze s Dalekom obalom, nego s Majinom ljubavi prema ružama. Zasadila je oko kuće lijep ružičnjak koji pridonosi bajkovitom ugođaju njihove šumske vile. Naknadno su pokraj kuće podigli prostranu drvenu sjenicu opremljenu kaminom s pekom i dugačkim hrastovim stolom, na čijem čelu je raskošan drveni tron spašen iz jedne ruševne gorskokotarske kuće. U vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana sjenica je okićena lampicama i ispunjena veseljem jer vlasnici tu običavaju s prijateljima slaviti Novu godinu.
- Sjenica nam je u svako doba godine središnje mjesto za druženje, bez nje kuća ne bi imala smisla - tumači Maja. - Kad je vani hladno, stavimo plinske grijalice i opet nam je dobro pod sjenicom. Jedan od prostora za druženje unutar kuće bivša je drvarnica, koju su vlasnici preuredili u konobu. Stari bicikl uklopili su u konstrukciju barskog stola, a tu se može vidjeti još jedna Renatova rukotvorina - vješalica od starih skija kupljenih u Poljskoj. Dovukao je iz Poljske i stare zaprežne saonice, koje su nakon restauriranja i preinaka postale dio pokućstva na galeriji kuće u Kupjaku. Galerijom dominira kožnata garnitura Chesterfield, sjaji se kao da je tek kupljena, a zapravo je stara više od 40 godina i trebala je završiti na otpadu.
- Moja prijateljica htjela je tu garnituru baciti, bila je devastirana, no molila sam je da mi je sačuva - pripovijeda Maja. - Kad sam Renatu rekla da idemo po to, on se križao. Dvije godine je stajala u garaži tako ofucana, a kad smo kupili ovu kuću, napokon je dobila svoje mjesto. Apsolutno sve novo smo stavili, novu spužvu, novu kožu bordo boje, dosta nas je stajalo to renoviranje, ali da sam išla kupovati novu garnituru, ne bi bila toliko kvalitetna. Na isti su način reciklirali i 40-ak godina staru garnituru u dnevnom boravku.
Novi život udahnuli su i dvama postoljima od starih “singerica”: jedno su postavili u kupaonici ispod drvenog lavandina, a drugo iskoristili kao stalak za lampu.
Ima u njihovoj brvnari i novih, štoviše ultramodernih elemenata, primjerice Smegov hladnjak retro oblika i prugastog dezena što asocira na pop-art.
- Nisam htjela da ovo izgleda kao rustikalna bakina kućica, volim spajati atipično s već viđenim, da bude kreativno i malo pomaknuto. Svaki kutak tražio je posebnu inspiraciju i drukčiji akcent - objašnjava Maja.
Neke elemente dekora Maja i Renato nabavljali su preko malih oglasa, druge preko interneta. Zrcalo u kupaonici, primjerice, stiglo im je iz Tajlanda. Neki detalji pričaju osobnu priču obitelji Sulić. Okrugli zidni sat iz antikvarijata u mađarskom gradu Veszprému podsjetnik je na Renatovih 10 godina što ih je proveo igrajući za njihov klub. Antikni telefon što ga je Maja kupila u jednoj pekinškoj staretinarnici uspomena je na Olimpijske igre 2008., kad je hrvatska rukometna reprezentacija osvojila četvrto mjesto.
Sad kad su dani sportske slave iza njega, Renato se uz pomoć supruge želi natjecati u novoj disciplini - turizmu. Brvnaru u Kupjaku registrirali su kao kuću za odmor s četiri zvjezdice, počeli je iznajmljivati potkraj 2020. i vrlo su ponosni na dojmove prvih gostiju.
- Ova kuća je samo dio priče koju želimo nadograditi - najavljuje Renato Sulić. - Iznad kuće napravit ćemo mali wellness sa saunom i jacuzzijem, a uz to će ići bicikli i quadovi za vožnju po okolnim šumskim stazama. Predivne su, ja sam ih sve obišao. Ideja je zaokružiti turističku ponudu, da ljudi ovdje mogu uživati 12 mjeseci godišnje.
Iako su šumsku vilu Rozu pustili u turistički promet, vlasnici će neke termine ipak čuvati za sebe. Nakon toliko uložene ljubavi i truda, shvatljivo je zašto i dalje žele povremeno uživati u svom gorskom utočištu, a čvrsto vjeruju da će to što su stvorili u Kupjaku podjednako oduševiti i njihove goste.