Održivost i klimatske promjene napokon su postale dio svakodnevnih rasprava. Cijeli svijet radi na traženju rješenja za spas planeta, a kakvo nas stanje čeka ako to ne napravimo na vrijeme, zorno pokazuju nedavne ekstremne vremenske prilike - poplave u New Yorku, požari u Grčkoj i Turskoj, tropske vrućine u Finskoj. O važnosti korporativne održivosti, ali i izazovima za tvrtke i žene u razdoblju pandemije koronavirusa, razgovarali smo s Marijom Šćulac Domac, direktoricom Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Područjem zaštite okoliša i klime bavite se više od 20 godina. Koliko je ovo područje bilo prepoznato kao bitno kad ste tek počeli raditi, a koliko je sada?
- Postojala je već tada određena svijest, ali ne i dovoljno snažan odgovor na probleme. Danas su zaštita okoliša i klimatske promjene važne stavke službenih međunarodnih politika, UN-ovih ciljeva održivog razvoja, okosnica razvoja gospodarstva EU do 2050. Rekla bih da se proširio krug aktera koji bi morali biti uključeni u ovu priču. Danas je jasno da je odgovornost na svima. Poslovna zajednica je tu napravila velike pomake u posljednje dvije godine, a to je i jedna od ključnih odrednica djelovanja HGK za sljedeći period.
Što je korporativna održivost i zašto je ona bitna za tvrtku, pojedinca i društvo u cijelosti?
- Svaka tvrtka svojim aktivnostima utječe na društvo i okoliš. Kakav će taj utjecaj biti ovisi o tome jesu li održive politike dio strategije poslovanja tvrtke, jesu li njihove kadrovske politike inkluzivne i potiču li ravnopravnost, vode li brigu o svom okolišnom otisku. U stvarnosti će to drugačije izgledati ovisno o industriji. Utjecaj neke banke bitno je različit od otiska neke tvornice koja stvara otpad, ima emisije u zrak ili tlo. No banka pak ima drugačiju perspektivu. Ovisno o načinu investiranja i izboru ulaganja, ima velik utjecaj na to hoće li neki budući igrač na tržištu biti održiv ili ne. Poanta je da nitko nije iznimka, samo se prakse razlikuju.
Na koje načine približiti održivost svima?
- Komunikacija održivosti upravo je jedna od tema konferencije HGK u rujnu Podržimo održivo. Pridružit će nam se ključna ličnost u tom polju, čovjek koji je kreirao poznati vizual ciljeva održivosti Jakob Trollbäck. Govorit će o tome kako ovu temu učiniti pristupačnom i zanimljivom, što je posebno važno za obrazovni sustav. Trebamo moći jednostavno i jasno objasniti što to znači za prosječnog građanina, od hrane koju jede do posla koji obavlja, što to znači za budućnost naše djece. Svi akteri o održivosti moraju pričati kao o nužnom dijelu politika, a ne nečemu što se spominje samo u određenom kontekstu i određenim prilikama.
Kako je HGK prilagodio poslovanje pandemijskim uvjetima, koje ste nove aktivnosti pokrenuli?
- Kriza nikoga nije zaobišla, ali naš je zadatak ostao isti, osluškivati probleme gospodarstva i predlagati održiva rješenja. U najtežim razdobljima pandemije uputili smo oko 100 zakonskih prijedloga kako bismo pomogli našim poduzetnicima u otežanom poslovanju. Interno smo smanjili troškove poslovanja, razvili nove usluge te oslobodili od članarine tvrtke kojima je bilo najteže, koje nisu mogle raditi zbog mjera ili prirodnih nepogoda. Što se tiče novih usluga, pandemija nas je sve prisilila da malo brže prigrlimo tehnologiju. HGK je već prethodno krenula s procesom digitalne transformacije, to i je važna stavka priče o održivosti. Ali zbog okolnosti smo ubacili u petu brzinu. Pokrenuli smo virtualnu platformu za poslovne sastanke Go Global, Go Virtual i odaziv je odličan. Edukacije smo naravno prenijeli u online format, a priveli smo kraju i digitalizaciju naših internih procesa i usluga za članice kroz platformu Digitalna komora. Tako sad prijavu za sudjelovanje na sajmu ili preuzimanje nekog obrasca mogu odraditi u par klikova.
Kako su povezane korporativna održivost i rodna ravnopravnost?
- Ovdje ne govorimo o poštovanju zakonom propisanih odredbi, već o utjecaju praksi tvrtke na jednak pristup tržištu rada za žene, na jednaku zaradu, jednaku mogućnost napredovanja. Kako se to dalje prelijeva na društvo i gospodarstvo, pokazuje i podatak da je udio žena u ukupnoj radnoj snazi veći u razvijenim zemljama. Analize HGK dosljedno pokazuju da tvrtke koje poštuju rodnu ravnopravnost bolje posluju i uživaju veći ugled u javnosti.
Kako se vi kao žena snalazite u voditeljskim ulogama? Po čemu se "žensko" vođenje timova razlikuje od "muškog"?
- Istraživanja pokazuju da veći udio žena u poslovnom liderstvu dovodi do boljih poslovnih rezultata. Nažalost, još uvijek manje žena dolazi do samog vrha tipično muških industrija, kao što su automobilska i građevinska industrija ili energetika. Usto su top menadžerice i dalje manje plaćene od svojih muških kolega. Nikad ne bih zagovarala da trajno imamo tzv. žensku kvotu bez obzira na stvarne vještine, sposobnost i pokazane rezultate rada, ali nakon stoljeća rodne neravnopravnosti to je dobar mehanizam za početak. Ne vjerujem u “žensko” i “muško” vođenje - postoji samo kvalitetno, odgovorno, uključivo i uspješno vođenje.