Osvojile smo zlatnu medalju za dizajn plakata. Zasad - glasila je prva SMS poruka koju su iz Stuttgarta u Njemačkoj 16-godišnje Lucija Marković i Eva Perčić, učenice čakovečke Ekonomske i trgovačke škole, poslale svojoj profesorici biologije Željki Kadi. Nakon desetak minuta, s Međunarodnog natjecanja iz prirodnih znanosti (ICYS), na kojem su srednjoškolci iz 28 zemalja predstavili svoje istraživačke radove, mentorici je u Čakovec stigla još jedna poruka: Dobile smo i drugo zlato, za najbolju prezentaciju. I sve to zahvaljujući - puževima. Čakovečke učenice zadivile su peteročlani žiri znanstvenika istraživanjem o suzbijanju španjolskih puževa koji, bez ikakvih putovnica, već desetak godina haraju međimurskim vrtovima. Sa svojim su radom lani pobijedile na državnom natjecanju mladih biologa, što im je širom otvorilo vrata za međunarodnu prezentaciju. Narančasto-smeđih mekušaca u svom se povrtnjaku i voćnjaku u Svetom Jurju na Bregu nije mogla riješiti profesorica Željka Kadi, kao ni obitelji Eve Perčić u Svetom Martinu na Muri te Lucije Marković u Čakovcu.
- Puževi su jedna od najčešćih tema razgovora u našem kraju i susjede vode od jada do očaja. Vrtlari ih često uništavaju limacidima, otrovom u granulama, čime truju i biljke, te kuhinjskom soli koja im nanosi štetu pa vrt postaje sve manje plodan. Željeli smo senzibilizirati roditelje i učenike da to ne koriste te dokazati djelotvornost ekoloških postupaka - kaže Željka Kadi (47), koja već 23 godine predaje u Ekonomskoj i trgovačkoj školi, gdje vodi biološku grupu i potiče na istraživanje đake u čijim očima ugleda “crvića” znatiželje. Kad je učenike zamolila da u školu u staklenkama donesu puževe, svi su bili oduševljeni. Skupljeno je šestotinjak puževa, a najviše su donijele Eva i njezina mama Verica, koja vodi OPG Zakojč: u vlastitom povrtnjaku te pokraj šume ulovile su ih čak - petsto. Lucija i Eva, kao voditeljice projekta, provele su istraživanje s kolegama iz gimnazijsko-ekonomskog razreda, jedinog s takvim usmjerenjem u školi.
Na natjecanju mladih znanstvenika u Stuttgartu dobile su dva zlata za svoj projekt.
- Odabrali smo puževe velike oko pet centimetara - priča Eva - i ostavili ih u terariju u biološkoj učionici da gladuju 24 sata. Kad su nakon toga krenuli prema hrani, a najviše ih privlače salata i lišće mlade tikvice, postavljali smo im zapreke koje se inače često koriste u vrtovima: zdrobljene ljuske jajeta, talog kave, sjeckanu slamu, pepeo i preparat od uginulih puževa. Ništa od toga nije ih zaustavilo u nji hovu pohodu... - Ali jesu prirodne zapreke - začinske biljke bogate eteričnim uljima, poput ružmarina i majčine dušice, mehanička prepreka od lima koju ne mogu prijeći pa traže alternativni put, a sto posto je djelotvorna kemijska zapreka od bakrene žice. Kad sluz koju puž luči dođe s njome u dodir, on doživi mali strujni udar, što ga otjera s gredice - opisuje istraživanje Lucija, koja je pred međunarodnim žirijem u Stuttgartu u petnaestak minuta na engleskom jeziku prezentirala rad, dok je Eva bila demonstratorica.
Eva i Lucija s mentoricom, profesoricom biologije Željkom Kadi.
Imala sam tremu - kaže Lucija - jer nije bilo lako stati pred doktore znanosti, ali bila sam sigurna u to što govorim. Profesorica me SMS porukama ohrabrivala da se opustim jer o puževima znam više od svih, a pratio me i dobar osjećaj da sam bila uvjerljiva. I nije se prevarila: s Evom je osvojila zlatne medalje i zatim slavila u kantini stuttgartske gimnazije s drugim natjecateljima iz cijelog svijeta. U Čakovcu su ih dočekali ponosna mentorica i roditelji, a najponosniji je bio Lucijin djed, poznati čakovečki kirurg Željko Marković. Za najveći uspjeh koji su donijele svojoj školi - koja od 2002. ima i status ekoškole - u njenoj 95-godišnjoj povijesti Lucija i Eva dobile su slobodan dan, a na svečanosti su djevojke i njihova profesorica nagrađene novim mobitelima. Uspješnost svoga istraživanja iskušale su već u vlastitim vrtovima i broj puževa se, potvrđuju sve tri, otad osjetno smanjio.
- U sljedećem projektu želimo dokazati zašto puževe toliko privlači pivo jer nakon što ga popiju, padnu u posude i utope se. Na terenu je potvrđena i efikasnost indijskih pataka - koje smo u školi prozvali pužomlatkama - kao biološkog neprijatelja puževa - kažu Lucija i Eva, koje je dosadašnje istraživanje potaknulo da razmišljaju o studiju biologije. Kako taj predmet imaju samo u prva dva razreda, profesorica Željka Kadi obećava da će im pomoći budu li to željele