"Ranoranilica sam, pa često poželim dobro jutro suncu već prije šest sati. Obožavam se puniti sunčevom energijom, osobito kad sam na moru. Svaki slobodan trenutak provodim u obiteljskoj vikendici u Dramlju, uživajući u divotama Kvarnera. Baš zato što sam istinska zaljubljenica u sunce, poštujem njegove moći – kad pokaže svoju najveću snagu, sklanjam se u hladovinu. Osim ranojutarnjeg sunca najviše volim ono kasnopopodnevno. Ostajem na plaži sve do sutona", otkriva operna pjevačica i glumica Sandra Bagarić (48), dodajući da je itekako svjesna koliko je za jedrinu tena važno izbjegavati najjače ljetno sunce od 10 do 17 sati.
Premda Sandra sebe naziva sretnicom jer već u kratkom vremenu dobije boju bez "gorenja", to ipak ne znači da joj nije potrebna zaštita. Koristi preparate sa zaštitnim faktorom 30, a nakon izlaganja suncu voli okrijepiti kožu laganim, brzoupijajućim uljima što ne ostavljaju masni trag.
"Uvijek se zaštitim od sunca i tamnim naočalama te šeširom, a dobro dođe i tunika ili marama. Ponekad je najjednostavnije pokriti kožu", kaže sopranistica koja svoj ten čuva i dermatološkim pregledima. Budući da ima podosta madeža, pazi da budu pod stručnom kontrolom.
Premda je sve više onih koji, poput Sandre, ozbiljno shvaćaju upozorenja da pretjerano izlaganje suncu može imati brojne štetne posljedice – među ostalim, uzrokuje opekline, ubrzano starenje kože, hiperpigmentacije, alergijske reakcije i rak kože melanom – s druge strane još uvijek su uvriježene brojne zablude.
"Jedna od najraširenijih zabluda jest da se od sunca treba zaštititi samo na plaži, no možete 'izgorjeti' i u vožnji biciklom ili na planinarenju – ukratko, pri svakom boravku na suncu bez odgovarajuće zaštite", upozorava dermatologinja dr. Maja Kolić iz zagrebačke Poliklinike Estera, nabrajajući još niz zabluda: "Imam tamnu put, stoga ne mogu izgorjeti", "Ako sam u hladu, dovoljno sam zaštićena", "Oblačno je, zašto bih se mazala zaštitnom kremom", "Ne sunčam se, samo se kupam", "Solarij je dobra priprema za sunce"...
"Tamnija put nije jamstvo da ste sigurni na suncu. Hladovina ne pruža potpunu zaštitu jer se sunčeve zrake reflektiraju od okolnih površina. Oblaci propuštaju veliku količinu sunčevog zračenja, pa možete dobiti opekline i za oblačnog vremena. Zaštita je potrebna i pri kupanju. Nipošto se ne preporučuje održavanje preplanulog tena u solariju jer može uzrokovati oštećenja i rak kože", objašnjava dermatologinja, dodajući kako također valja osvijestiti i to da sredstva za zaštitu od sunca nisu univerzalna.
"Odabir zaštitnog sredstva ovisi o fototipu i stanju kože te godišnjem dobu i vremenskim uvjetima (odnosno podneblju u kojemu se nalazimo), kao i dobu dana. Primjerice, osobe s vrlo svijetlom i osjetljivom puti ljeti mogu 'izgorjeti' i nakon 17 sati, pa bi trebale stalno koristiti preparate s visokim zaštitnim faktorom 50, dok će tamnoputijim osobama biti dovoljan faktor 20 ili 30. No, za boravka na najjačem suncu od 10 do 17 sati, svakome se preporučuje visoki faktor 50, ili barem 30 ako je put tamnija. Osobe s kožom sklonom nastanku hiperpigmentacija uvijek bi trebale koristiti faktor 50 te se dodatno zaštititi šeširom i sunčanim naočalama. A osobama koje imaju izrazito osjetljivu kožu ili se zbog zdravstvenog stanja ne smiju izlagati jakom suncu (npr. zbog aktiničke keratoze ili operacije karcinoma kože) preporučuju se posebno prilagođeni preparati sa zaštitnim faktorom 100", navodi dermatologinja, napominjući da osim dermokozmetičkih preparata postoji i fotoprotektivna odjeća koja štiti od sunca. To je dobar izbor i za sportaše i rekreativce koji često borave vani.
Ključno je ojačati iznutra
Dr. Maja Kolić kaže da se, unatoč spomenutim predstrožnostima, ne trebamo bojati sunca nego uživati u njemu umjereno i odgovorno. Upravo tako sunce doživljava glumica Jelena Perčin (41) koja dermatološke preporuke usklađuje sa svojim prirodnim bioritmom.
"Sunce – apsolutno, ali i zaštita – apsolutno! Odrasla sam na otoku Lopudu, obožavam se sunčati i lako potamnim. No, odavno koristim zaštitni faktor 30 i obilno hidratiziram kožu jer je sklona isušivanju. Odnedavno koristim i toniranu kremu s faktorom 50 za zaštitu od hiperpigmentacija koje su mi se pojavile nakon trudnoće. Klonim se najjačeg sunca i zbog djece, najčešće smo na plaži ujutro i kasno popodne", kaže glumica koja smatra da osnovna "podloga" za sunce treba biti zdrav način života.
"Ključno je kožu – a ujedno i cijeli organizam – ojačati iznutra. Pijem puno vode, jedem lagane obroke s raznovrsnim povrćem i voćem. Izbjegavam ekstreme poput jake klimatizacije, ledenih napitaka i tuširanja hladnom vodom. Nema instant rješenja, nema smisla pružati otpor prirodi, nego cijele godine treba živjeti u skladu s godišnjim dobima kako bismo u svakome od njih mogli uživati", zaključuje Jelena Perčin.
Sunčani parfemi
Mnogi parfemi nadahnuti su suncem, no u pravilu ne vole sunčane zrake jer u njihovom međudjelovanju može doći do fototoksične reakcije. No, tamo gdje koža neće biti izložena suncu mogu se nanijeti.
Stop mrljama
Za ublažavanje mrlja i sprječavanje njihova ponovnog nastanka preporučuju se proizvodi s ciljanim antipigmentacijskim učinkom - od seruma za dnevnu i noćnu njegu, do krema sa zaštitom od sunca, koje su dostupne i u toniranim varijantama pa mogu zamijeniti puder.
Ubrzano tamnjenje
Kod korištenja takozvanih marmelada za intenzivno tamnjenje treba paziti da se ne 'izgori', jer većina takvih proizvoda s prirodnim esencijama - ne sadrži UV zaštitu.
UV zaštita
Novi 'sunčači' imaju vrlo lagane teksture, pa kreme i fluidi za lice mogu poslužiti i kao podloga za šminku.