Nakon ljeta naša koža je poprilično izmučena ‘začaranim krugom‘ nanošenja kreme sa zaštitnim faktorom koja se pomiješa sa znojem i solju. Koliko god su SPF kreme u današnje vrijeme lagane, na nekim vrstama kože ipak izazivaju prištiće, posebice ljeti.
Zbog svega toga koža postaje umornija, suša i ne sjaji prirodnim sjajem ili pak ispušta previše sebuma kako bi nadoknadila manjak vlage. Ako ste i vi među onima koji muku muče s vraćanjem kože u red, dobro je znati da je spas u - kiselinama.
Kiseline su se prije koristile samo u sklopu tretmana u kozmetičkim salonima, ali s razvitkom beauty industrije, proizvodi s koncentriranim sastojcima koji ciljano djeluju na kožne probleme postali su nam dostupniji za upotrebu kod kuće. Beauty brendovi tako danonoćno osmišljavaju nove i učinkovite proizvode koji mogu zadovoljiti našu potrebu za trenutnom obnovom kože.
Kada govorimo o kiselinama, mislimo na hidroksi kiseline koje se dijele na AHA i BHA kiseline, odnosno alfa-hidroksi i beta-hidroksi kiseline. BHA kiseline odlične su za smanjenje prištića, a AHA za vraćanje blistavosti.
Kako djeluju AHA kiseline?
AHA kiseline jedne su od hidroksi kiselina koje koži daju blistav izgled, poboljšavaju njezinu teksturu i čine je čvršćom te su kao takve izvrsne za brzi oporavak kože nakon ljetnog perioda. Iako se kiseline mogu koristiti i tijekom ljeta, njihova primjena više se preporučuje u jesen jer su tada sunčeve zrake slabije i rizik za iritacijama i pigmentacijama je slabija.
Ove kiseline vrše i lagani piling koji nije toliko agresivan poput mehaničkog, ali je učinkovitiji u oslobađanju mrtvih stanica s kože. Osim toga, AHA kiseline djeluju i na pigmentacije, odnosno mrlje nastale izlaganjem UVA i UVB zrakama.
Vrste AHA kiselina
Postoji nekoliko vrsta poznatih vrsta AHA kiselina, a u svijetu ljepote najčešće se koriste glikolna, mliječna, mandelična i malična kiselina.
Kraljica među AHA kiselinama svakako je glikolna kiselina. Kako ima najmanju molekulu, najbolje prodire u kožu i daje najvidljivije rezultate. Međutim, dok se kemijskim pilingom u kozmetičkim salonima može koristiti u koncentraciji i do 70 posto, proizvodi za kućnu uporabu s ovom kiselinom moraju imati mnogo manji postotak kako bi se spriječio rizik od iritacija.
Ipak, glikolna kiselina nije za svakoga. Ako je planirate tek uvesti u rutinu, uvijek krećite s najmanjim postotkom, a povećavajte ga tek kada se koža navikne na nju.
Mliječna kiselina je još jedan čest izbor za kućne tretmane. Blaža je od glikolne te je kao takva odlična za početnike u korištenju kiselina. Nju će obožavati čak i suha i dehidrirana koža jer sadrži mnogo hidratantnih svojstava.
Maličnu kiselinu možemo pronaći u voću i vinu, a obično se nalazi u kombinaciji s glikolnom ili mliječnom. Osim što smanjuje znakove starenja i uklanja mrtve stanice kože, odlično posvjetljuje pigmentacijske mrlje. Koristi se i za poboljšanje sportskih performansa kada se uzima u obliku suplemenata.
Najnježnija među kiselinama jest mandelična, a dobiva se iz gorkog badema. Njezine molekule dva su puta veće od molekula glikolne kiseline pa na koži djeluje sporije i blaže. Čak i ako imate osjetljivu kožu možete bez straha koristiti mandeličnu kiselinu bez straha od iritacija i crvenila. Djeluje protuupalno pa je izvrsna i za prištiće te potiče proizvodnju kolagena i smanjuje vidljivost bora.
Kako koristiti AHA kiseline?
S bilo kojom vrstom kiselina treba biti oprezan jer mogu izazvati iritacije i crvenilo, a najvažnije je pravilo - manje je više. Drugim riječima, nemojte prečesto (više od jednom tjedno) lice tretirati kiselinama i ono će vam biti zahvalno. AHA kiseline možete pronaći u čistilicama, serumima ili pak maskama. Ako ste početnik, pametnije je početi s manjim postotkom kiseline te je postupno povećavati, nego krenuti odmah s najvećim jer možete izazvati kontraefekt.
Kiseline uvijek koristite navečer te preko dana obavezno nosite kremu za zaštitnim faktorom. Naime, neka istraživanja sugeriraju da kiseline kožu čine osjetljivijom na sunce pa mora biti zaštićena u svako doba dana.