Koncept zero waste, odnosno način života bez stvaranja otpada nametnuo se kao novi trend i sve je popularniji. Njegov cilj je smanjiti zagađenje okoliša, gomilanje plastike, papira, odjeće i mnogih nerazgradivih tvari koje guše ovaj planet. Život bez otpada mnogima se na prvu čini vrlo kompliciran, ali je itekako moguć, a odličan primjer za to je Anamarija Prgomet koja je po zero waste konceptu počela živjeti još 2017.
Ova 30-godišnja Slavonka pokrenula je zero waste pokret u Hrvatskoj kroz Instagram zajednicu, a početkom ljeta ove godine u Poreču je otvorila prvi veganski zero waste kafić. Iako je studirala modni dizajn i kostimografiju, oduvijek ju je zanimala i ekologija pa se uz vođenje života bez otpada bavi i nizom edukativnih aktivnosti kroz Udrugu za promicanje životnog stila bez otpada Zero waste Croatia.
U avanturu života krenula je prije pet godina i to sasvim slučajno. Dugo je bila vegetarijanka, a onda je počela proučavati veganstvo i minimalistički način života. Shvatila je da proizvodi previše otpada i ima previše stvari koje zapravo ne treba.
"Počela sam vrlo radikalno, no s vremenom sam se malo opustila jer se živjeti s nula otpada ne može osim ako ne odemo u šumu. Otpad sam oduvijek razdvajala, ali svakako bi na kraju najviše bilo miješanog komunalnog otpada koji je u najvećoj mjeri zapravo bio biootpad koji se može kompostirati. Neke namirnice kupujem u ambalaži, ali uvijek tražim bolju alternativu", objašnjava nam Anamarija.
Sama izrađuje kozmetiku i sredstva za higijenu i čišćenje
Prilagodba na nov način života, kaže, nije bila teška, osim što je i dan danas živcira što nekada ne može izbjeći plastičnu ambalažu. Anamarija je stvorila nove navike u kupaonici, kuhinji, ormaru... Odjeću kupuje u second hand dućanima, izrađuje vlastitu kozmetiku, a za kupovinu koristi vlastite platnene vrećice te na tržnicu donosi posude u koje joj trgovci stavljaju povrće, voće i ostale namirnice.
Umjesto uložaka i tampona koristi menstrualnu čašicu, plastične britvice je zamijenila metalnim koje su koristili naši djedovi, obične blazinice platnenima koje se mogu prati, plastične štapiće za uši metalnima i klasične četkice za zube onima od bambusa.
Što se tiče ostataka hrane, Anamarija trenutno živi "sto na sat" pa pojede sve s tanjura, ali kada joj nešto i ostane, to iskoristi za pripremu novog jela ili kompostira.
Anamarija je pokrenula i Facebook platformu "Sharing is caring" na kojoj ljudi poklanjaju stvari koje ne trebaju. Nađe se tu svega - od odjeće, posuđa, namještaja, kozmetike...
"Na tom angažmanu sam uistinu zahvalna jer smo spasili hrpu stvari da ne završi na otpadu, nego u nečijim rukama. Produžili smo životni vijek i svrhu nekom predmetu, nekog smo usrećili i oduprli smo se konzumerističkom načinu razmišljanja. Ovim putem svim SIC volonterima šaljem ljubav", poručila je.
Prvi zero waste kafić
Anamarija je donedavno živjela u Zagrebu, ali se ovog proljeća preselila u Poreč. Život joj se u tom periodu okrenuo naglavačke, no donio joj je i mnogo toga dobroga. U Poreču je otvorila prvi veganski zero waste kafić u Hrvatskoj - Život.
"Dugo godina sam maštala o životu na selu u Istri, u divljini, uzgajajući hranu u permakulturnom vrtu. S bivšim dečkom preselila sam se u Istru, a kad smo prekinuli, tražila sam pet friendly stan zbog pasice Drame i našla sam ga u Poreču. Samo 10 dana nakon selidbe dobila sam otkaz. Nikako nisam mogla naći posao pa sam shvatila da je vrijeme da zaposlim sama sebe i tako je nastao Život", ispričala je Anamarija, čija se poduzetnička priča još nadograđuje.
"Gosti mogu uživati u odličnoj kavi, pivu, tonicima ili kombuchi. Sve je više manje proizvedeno u Istri i to me jako raduje. Istra je divna regija s kreativnim ljudima i odličnim proizvodima. Toliko je više od masovnog turizma i toplo se nadam da će ugostitelji shvatiti njenu veličanstvenost", poručuje Anamarija koja će u sklopu kafića ponuditi dodatne aktivnosti vezane uz promociju održivog načina života, a uskoro bi nas mogla iznenaditi i nekim novim projektom koji je sada još samo ideja.
Za sve one koji žele svoj život i životni prostor osloboditi tereta nepotrebnih stvari i početi živjeti bez stvaranja otpada poručuje: "Promjene treba uvoditi postupno, ići malim koracima kako bismo izbjegli frustraciju i odustajanje od ove prekrasne filozofije. Gdje ima volje, ima i načina!".