Mnogo je proizvoda u našoj svakodnevnoj upotrebi koje iskoristimo jednom i zatim bacimo - od papira za ruke i maramica do higijenskih potrepština poput britvica i štapića za uši. Iako su se na tržištu pojavile brojne višekratne alternative, mnogi od nas i dalje su poprilično skeptični prema "reusable" artiklima. Djeluju nam skupi, komplicirani za održavanje, a možda niti ne znamo gdje bismo ih uopće nabavili jer su rijetka pojava na policama supermarketa.
Ipak, Zagrepčanka Lori Brnčić, vlasnica "zero waste" i plant-based kafića Filteraj u Vlaškoj, uvjerena je kako takvim proizvodima treba dati šansu - ne samo zbog ekološke, nego i zbog financijske održivosti. Ova 31-godišnja baristica i magistrica ekonomije posljednje tri godine koristi isključivo višekratne proizvode za čišćenje i higijenu, a neke od omiljenih artikala prodaje u svom lokalu.
"Željela sam svoje goste upoznati s ovim tipom proizvoda, a u ponudi sam se bazirala na stvari koje i sama koristim. Prodajemo deterdžent u prahu i višekratna pakiranja, gelove za tuširanje, kreme za ruke, sredstva za čišćenje i sapune koji se mogu puniti kod nas. Tu su i višekratne maramice, blazinice za skidanje šminke i blazinice za skidanje laka za nokte ili visokopigmentirane šminke, a uskoro ćemo dobiti i štapiće za uši", ispričala nam je Lori. Njezini kupci najčešće su mlade osobe u dvadesetima i tridesetima, a kaže kako najviše kupuju višekratne maramice.
"Iskreno, ja sam počela kupovati ‘reusable‘ maramice jer mi je omot klasičnih izgledao ružno, poput neke reklame. Ove dolaze u lijepoj futroli i raznim bojama, a uz to su pamučne pa me ne boli nos nakon korištenja. Svoj paket koristim već dvije godine i mogu reći da sam ga vrlo brzo ‘isplatila‘. Košta 23 eura, toliko bih potrošila u jednoj sezoni alergija", kaže. Također, ističe i kako su predrasude kako je teško održavati višekratne maramice i blazinice potpuno neopravdane.
"Mogu se prati ručno ili strojno, a materijal je takav da se osuše za svega desetak minuta. Ja preferiram ručno pranje jer se čak i šminka s blazinica se uklanja vrlo jednostavno običnim sapunom i toplom vodom", priča ugostiteljica. Također koristi i višekratne menstrualne proizvode - pamučne uloške i silikonsku čašicu, što smatra odličnom investicijom.
"Četiri godine nisam potrošila kune na higijenske proizvode. Čašica je koštala oko 200 kuna, ulošci svaki po tridesetak kuna, trebalo mi je dva tri mjeseca da se naviknem, ali nikada se više ne bih vratila na klasične uloške i tampone. Imam i puno manje iritacija, jer više ovdje nema plastike, samo pamuk i medicinski silikon. Uloške perem čim prije i to strojno, a funkcioniraju jednako kao i klasični. Također koristim i višekratne starinske britvice, iskustvo je puno bolje nego kod jednokratnih plastičnih. Zaključila sam da mi je puno draže sav taj novac potrošiti na, primjerice, masaže ili tretmane", istaknula je i dodala kako čak i kozmetiku kupuje isključivo kod proizvođača poput Lusha koji koriste povratnu ambalažu.
Njezin kafić Filteraj, koji je otvorila prije osam mjeseci, posluje prema "zero waste" modelu, a Lori kaže kako je njezin cilj bio testirati koliko je održivi način poslovanja zaista isplativ, a kaže kako se zasad čini da itekako jest.
"Iskustvo gostiju jednako je kao i u svakom drugom kafiću, razlika se može osjetiti jedino u detaljima. Primjerice, nemamo papirnate ručnike, nego uređaj za sušenje ruku, umivaonik prilagođen menstrualnim čašicama i novim trendovima u ‘zero wasteu‘, staklene slamke i pamučne salvete. Zaposlenici puno više osjećaju razliku jer radimo svoje mlijeko, svoj cold brew, ledene čajeve, sve što možemo napraviti u svojoj proizvodnji od cjelovitih materijala. Njima se to jako sviđa jer osjećaju kao da su zaista dio cijele ove priče, a ne da samo serviraju proizvode. Od ostataka pulpe radimo smoothieje, nešto završi i u kolačima Juraja iz Žlice šećera. Materijale nabavljamo u većim zalihama, u ambalaži koja se može reciklirati, čak nam i kava dolazi u povratnoj ambalaži. Bilo je tu mnogo pregovora s dobavljačima, ali naposljetku su se prilagodili", kaže Lori.
Rezultat? U tri tjedna lokal napuni jednu "ZG vrećicu" od 10 litara miješanog otpada. "Devedeset posto toga su stvari koje ljudi ostavljaju u lokalu. Sve ostalo je povratna ambalaža ili se može reciklirati", objašnjava. Filteraj je također platforma za održive koncepte te nerijetko ugošćuje buvljake, second hand pop-upove i radionice o ekologiji.
"Javila sam se jako puno ljudi s održivom pričom kako bi im dala priliku da prošire glas o tome. Želim da ovo mjesto bude mala zajednica, nije mi cilj samo profit i svaki dodatni novac ponovno ću uložiti u ovo", istaknula je. Za kraj nam je odgovorila na goruće pitanje - jesu li višekratni i održivi proizvodi zaista budućnost?
"Apsolutno. Znam čuti od ljudi da su ih probali i da im se ne sviđaju, no ne treba suditi prema jednom jedinom brendu s kojim možda nismo ‘kliknuli‘ na prvu. Isto kao i kod jednokratnih, postoje različiti brendovi za višekratne proizvode, a kad nađeš onaj koji odgovara tvojim potrebama, više se nikada nećeš vratiti na staro", poručuje.