
Moj prvi susret s Rusijom bio je sad već davnih sedamdesetih, kad je tata kupio automobil Volgu. Bio je sve što je Rusija tog doba predstavljala: robustan, golem, prostran, neatraktivan, ali upravo takav bio je na neki način šarmantan, uz to i urnebesno čvrst, gotovo neuništiv.
Proći će desetljeća, Sovjetski Savez će se raspasti, odrast ću i već imati dvije različite karijere, kad će Rusija ponovno dodirnuti moj život. Nisam ni sanjao da će strip o Deadpoolu koji sam svojedobno radio za Marvel postati tako uspješan da će me zvati u razne zemlje svijeta ne bih li pomogao njegovoj promociji. Tako sam dobio i poziv iz Rusije. Comic-Con Russia i ruski izdavač stripova Bubble udružili su snage ne bi li uz već etablirani moskovski strip festival pokrenuli još jedan, u Sankt Peterburgu. Uz domaće crtače, od autora koji rade za američko tržište pozvani smo Matteo Scalera, Matt Hollingsworth i ja. Konvencija je bila besprijekorno organizirana, fanovi dragi i topli, a dnevni raspored bio je takav da nas ne umori previše i da nam ostavi vremena kako bismo mogli razgledati grad.
Dalibor Talajić

GRAD PO NARUDŽBI
Malo što se može mjeriti sa Sankt Peterburgom. Da, zovu ga Pariz istoka, zovu ga Venecija sjevera, ali zapravo nema mnogo veze s njima. Uokviren rijekom Nevom i prošaran kanalima koje tvore manje rijeke Fontanka i Mojka te Gribojedov kanal podsjeća na Veneciju. Francuski utjecaj u arhitekturi jest prisutan, ali i Pariz i Venecija su s vremenom postali veliki gradovi, a Sankt Peterburg je nastao kao carski grad. Petar Veliki želio je da mu se osmisli i sagradi raskošna prijestolnica, a tu zadaću 1703. povjerio je velikom talijanskom arhitektu Carlu Rossiju. I on je doista učinio sve to. Odredio je lokaciju, projektirao rezidencijalne dijelove za carsku obitelj, ali i zgrade u kojima će živjeti građanstvo. Nije bilo govora da se dopusti ljudima da sami grade svoje nastambe i tako nagrde ideju grada.

OŽILJCI VREMENA
Zgrade su sagrađene i koncipirane kao hoteli. Iznajmljivale su se građanima i imale su zajedničke blagovaonice, recepcije i spavaonice. Mnoge su i danas preuređene u hotele. I mi smo odsjeli u jednom od njih: Beletage. Izvana gotovo neugledna stambena zgrada na drugom katu krije divni mali hotel s interijerima obnovljenima da odražavaju duh minulog doba. Ti hoteli nisu luksuzni, ali su zgodno razbacani po gradu u blizini važnih lokacija. Naš je bio u Lomonosovljevoj ulici, usporednoj s glavnom gradskom avenijom Nevski prospekt. Vrlo široka, beskrajno duga ulica koja vodi do Trga dvorca s muzejom Ermitaž i Zimskom palačom, tolikom da na njega može stati još čitav jedan omanji grad - koliko je New York visok, primijetio sam, toliko je Sankt Peterburg širok.
Supruga Vlatka Perkov u najstarijoj slastičarnici, Eliseyev Emporium

ERMITAŽ
Samo u tom muzeju trebalo bi provesti barem tjedan dana da bi se razgledalo svih 1500 soba, od kojih je jedna spektakularnija od druge. Ipak, i ovih nekoliko sati je i više nego dovoljno da se osjeti zapanjujuća raskoš i ljepota doba Ruskog Carstva. Bio sam skamenjen spoznajom da je uopće moguće biti toliko raskošan u osmišljavanju prostora, nakita, odjeće, pribora za jelo, a opet ne prijeći u kič, u neukus jer je sve savršeno izbalansirano. Ponajviše se to osjeti u jednom drugom muzeju, Fabergéovu, u kojem su slavna Fabergéova jaja. Služila su demonstraciji bogatstva i raskoši, a bez pretjerivanja, uspjevši ostati suptilni u razmetanju.
Muzej Ermitaž najveći je na svijetu

Jedna od spavaćih soba u Ermitažu

MOST KONJA
Možda je 120 kuna previše za obilazak grada brodom, no iskustvo je nezaboravno. Svako malo iza nekog bloka zgrada izroni golema crkva sa spektakularnom kupolom. I svaka ima dva imena: po svecu kojem je posvećena, ali i po vojnoj regimenti koja je bila smještena uz nju. Mostovi ispod kojih se prolazi svi do jednog su niski i uporno su nas upozoravali da čuvamo glave. Jedini viši je Most Trojstva na samoj Nevi. Impresivan je i Aničkov most, poznat i kao Most konja. Na njegova četiri potpornja postavljene su skulpture koje prikazuju odnos čovjeka i konja, od prvog susreta do pripitomljavanja. I sam Petar Veliki ovjekovječen je na konju. Nije to slučajno.
Brončani konjanik spomenik je osnivaču grada Petru Velikom

Most Trojstva sagradila je francuska kompanija u 19. stoljeću

GRANITNA OBALA
Katarina Velika, koja je naslijedila Petra Velikog, nije ne konju, nego je na spomeniku okružena svojim ljubavnicima. Carica nije krila da je zanimaju mladi plemići i za druženje sa svakim je imala po jednu palaču. Samo uz rijeku Fontanku posjedovala ih je dvadeset. Ipak, mnogo važnije od njezinih prekrasnih palača je obalno područje uz sve rijeke i kanale u Sankt Peterburgu. Katarina ga je željela sačuvati pa je naložila da se učvrsti granitom. Od tada, a i danas, grad ima najdužu granitnu obalu na svijetu - dugu čak 160 kilometara! Uz jednu od njih je i impresivna Crkva Kristova uskrsnuća.
Fontane carske rezidencije Peterhof, sagrađene po uzoru na Versailles

MAČAK ELISEJ
Dok je Moskva s vremenom postala megalomanski velegrad, Sankt Peterburg je diskretniji, više orijentiran na kulturu, a to se vidi i po tome što su muzeji prepuni čak i u jedan u noći. Jedan takav je i u ulazu u suteren neugledne zgrade, u kojoj je živio i radio veliki pisac Dostojevski. Njegov stan pretvoren je u muzej u kojem su čak i prve stranice romana “Braća Karamazov”. Rukopis nije njegov, nego žene koja je zapisivala njegove diktate jer je pisac bio disleksičan i nije mogao čitati. Za kraj, odveli su nas do mačka Eliseja - malene skulpturice na zgradi najstarije slastičarne u Europi. Legenda kaže kako će onaj koji uspije dobaciti kovanicu rublje do njegova postolja jednoga dana ponovno doći u Sankt Peterburg.
Spomenik mačku Elisej

dobro je znati
MOSTOVI Zamišljen po uzoru na Veneciju i Amsterdam, grad je smješten uz obale tri rijeke, a preko njih i brojnih kanala sagrađena su čak 342 mosta.
METROPOLA Poslije Moskve, Sankt Peterburg je najveći grad u Rusiji, s više od pet milijuna stanovnika.
PROMJENE IMENA Grad je osnovan pod imenom Sankt Peterburg, od 1914. do 1924. zvao se Petrograd, a potom je sve do 1991. bio Lenjingrad. Danas nosi prvobitno ime, a stanovnici ga zovu Peterburg ili skraćeno Piter.