Mnogima je prva asocijacija na Slavoniju ravnica, no imaju ondje što raditi i ljubitelji visina. Požeško-slavonska županija, naime, ima čak pet gora i planina - Papuk, Dilj, Krndiju, Psunj i Požešku goru - i gotovo sedamdeset planinarskih staza. One su pravi izbor za ekipu koja traži spas od ljetnih vrućina, i svaka je na svoj način posebna - po prirodnim ljepotama, gastronomskoj i enološkoj ponudi te povijesnim znamenitostima.
STAZOM SOKOLA
Uređene biciklističke i pješačke staze koje prolaze kroz slikovite vinograde Požeške gore samo su nekoliko minuta udaljene od središta Požege. Jedna od njih je 1,5 kilometara dugačka Staza sokola koja vodi do vidikovca Sokolovac, odakle se pruža pogled na cijeli grad. Brdo je nazvano prema fra Luki Ibrišimoviću Sokolu, koji je prema legendi protjerao Osmanlije iz tih krajeva, no to nije jedina zanimljivost za ljubitelje povijesti. Uz šetnicu koja se proteže od Trga sv. Trojstva preko Kalvarije do brda Sokolovac stoji 16 ploča s pričama o prošlosti, geologiji, vegetaciji te životinjskom svijetu. A i pogled na Zlatnu dolinu i slavonsko gorje je prekrasan...
CESTA VINA I RUŽA
Atraktivna su i brda Klikun i Starac iznad Pleternice, koja su dio tri i pol kilometra dugačke Ceste vina i ruža. Prvo je dobilo ime prema iskrivljenom prezimenu madame Barbe-Nicole Ponsardin Clicquot, koja je potkraj 18. stoljeća udajom za Francoisa Clicquota, sina proizvođača glasovitog šampanjca, ušla u posao s vinima. Na putu prema Sankt-Peterburgu posjetila je Pleternicu te, oduševljena prirodom i bačvama od hrastovine, ubrzo nakon odlaska mještanima poslala lozne cijepove. Brdo Starac nije posjetila, ali to će učiniti oni koji žele uživati u pogledu na pleterničke šume i ravnice. Najljepše se vide s vrha na nadmorskoj visini od 347 metara, gdje je i kapelica sv. Petra.
Brdo Klikun iznad Pleternice ime je dobilo po madame Clicquot koja je mještanima donijela lozne cijepove
Vinogradi Požeške gore dio su Ceste vina i ruža
VELIČKI VISOVI
Na kraju doline kojom teče rječica Dubočanka, iznad termalnih izvora u Velikoj, sagrađen je planinarski dom Lapjak, nazvan prema istoimenom vrhu. Do njega vodi staza Tauberove stijene, ali iskusniji planinari često biraju zahtjevniji i teži put - popularnu 18 kilometara dugačku kružnu turu Velički visovi. Kreće od planinarskog doma, a završava na Češljakovačkom visu, sjeveroistočnom vrhu Papuka. Staza se potom spušta prema planinarskom skloništu Trišnjici, prolazi dolinom Dubočanke, pa natrag prema Velikoj.
SREDNJOVJEKOVNI GRAD
Park prirode Papuk, koji je pod zaštitom Unesca, sa svojim stazama, gorskim potocima, jezerima, špiljama, slapovima te s 1200 vrsta biljaka i životinja ostavlja bez daha. Ondje se može planinariti, voziti bicikl ili lagano šetati, uživati u ljepotama planinskog masiva i gustim šumama te predahnuti u planinarskom domu i izletištu Jankovac u istoimenoj park-šumi. Ljubitelje povijesti oduševit će Velički grad iz 13. stoljeća, sagrađen sjeverno od Velike, glavnog ulaza u Papuk. Jedan je od osam srednjovjekovnih gradova utvrđenih na “obali” Papuka, koji je davno bio otok u Panonskom moru.
Srednjovjekovni grad Kaptol nedaleko od Požege
MUZEJ U LONCU
Čvarci, kulen, fiš-paprikaš, kuhana junetina u umaku od rajčice, odrezak barun Trenk, pohani som, vajnsupa i vinogradarski ćevapi neki su od tradicionalnih specijaliteta tog kraja, koje kroz projekt ‘Muzej u loncu’ od zaborava čuva Etnološki odjel Gradskog muzeja Požega. Kušati ih se, pak, može u pleterničkom restoranu Klas te požeškim gastro oazama kao što su Vila Stanišić i hotel Grgin dol te krčme Zlatni lug i Stari fenjeri. Tu su još i hotel Pakrac, buffet Čiča Mata iz Velike te restoran Schon Blick iz Vetova. Treba kušati i vrhunska vina, jer Požeškoslavonska županija ima tri vinske ceste i više od trideset vinarija. Davne 1741. u kutjevačkim su podrumima ljubovali carica Marija Terezija i barun Franjo Trenk.
Vinogradarski ćevap: juneća i svinjska vratina, slanina te povrće
U kutjevačkoj vinariji Sontacchi proizvodi se vino Kitokre
IZVOR ZDRAVLJA
Smješten na 655 metara nadmorske visine, na istoimenom brdu iznad Pakraca, Omanovac mnogi smatraju jednim od najljepših hrvatskih izletničkih i planinarskih odredišta. Ima 40 ležajeva, a posjetitelji ondje mogu uživati cijele godine. Ne samo u veličanstvenom pogledu na Moslavinu i Slavoniju, već i u roštilju te raznim aktivnostima: nogometu, streličarstvu, paraglajdingu... Pet minuta od planinarskog doma, koji je Hrvatsko planinarsko društvo prije četiri godine proglasilo najboljim u državi, izvor je Bjeljevina čija voda, navodno, liječi bolesti kosti i zglobova.
Nedaleko od planinarskog doma Omanovac dva su uzletišta za paraglajdere
Neki planinarski domovi imaju i kutak za klince
VILE I KAMPOVI
Ova slavonska županija sve je popularnije odredište za poklonike kampiranja. U samo godinu dana ondje su, naime, otvorena dva nova kampa: Duboka u Velikoj i Zlatni Lug u Emovačkom Lugu, pet kilometara od Požege. Duboka se prostire na 2,3 hektara, ima 11 uređenih parcela i može primiti do 200 kampista. Odmorište Zlatni Lug opremljeno je za kraći odmor gostiju koji putuju kamperima, a na raspolaganju im je 15 parcela veličine 70 četvornih metara. Oni koji od avanture više vole udobnost, mogu odsjesti u četiri vile Montis Aurea. Sagrađene su u mjestu Novo Zvečevo u Parku prirode Papuk, a idealne su za mirni i luksuzni odmor u netaknutoj prirodi.
