Istraživanje MiniPolisa i Zagrebačke škole ekonomije škole i menadžmenta pokazalo je čime se zagrebački osnovnoškolci žele baviti te otkrilo ključne probleme u njihovim izborima.
Kada upitate dijete što želi postati kada odraste, odgovori su uglavnom slični: sportaš, doktor, glumac, veterinar i slično. Usprkos djetinjoj ambiciji, rijetki se doista bave onime o čemu su sanjali kao djeca, a postavlja se pitanje koliko su mladi informirani oko postojećih zanimanje.
Ambicije i želje djece zaintrigirali su i MiniPolis, prvi dječji grad u Hrvatskoj te Zagrebačku školu ekonomije škole i menadžmenta (ZŠEM) koji su izveli znanstveno istraživanje na temu karijernih preferencija među osnovnoškolcima Grada Zagreba. Rezultati istraživanja uvjerljivo govore kako osnovnoškolci u najvećem broju žele postati - sportaši. Ostala popularna zanimanja su, između ostaloga, doktor, programer i arhitekt, a unatoč pretpostavkama mnogih - tek dva posto učenika želi postati snimatelj ili youtuber.
Naime, čini se kako popularna zanimanja u dobu društvenih mreža ipak nisu ona influencera i youtubera, no postavlja se pitanje koliko su želje mladih izvedive, ali i koliki utjecaj na njihove želje imaju profesori.
“Rezultati istraživanja sugeriraju da učitelje, a posebno razrednike starijih razreda, trebamo uključiti u profesionalnu orijentaciju djece kako bi, u što većem postotku, upoznali aspiracije svojih učenika. Učitelji i razrednici će s kvalitetnijim uvidom moći dati relevantnije informacije i snažnije potaknuti svoje učenike u ostvarenju karijernih ciljeva”, izjavila je mr. sc. Ines Gašo, vlasnica i direktorica MiniPolisa.
Očekivano, osnovnoškolci najčešće vide uzore u poznatim osobama, posebice dječaci. Naime, 15 dječaka je kao idola navelo Ronalda, desetorica su navela Messija, a osmorica Luku Modrića.
Ipak, kao vodeći se problem pokazuje neinformiranost djece glede različitih zanimanja, a na to se osvrnula i dr. sc. Ivona Škreblin Kirbiš, znanstvena voditeljica istraživanja.
“Djecu je od rane dobi potrebno izlagati različitim zanimanjima kako bi proširili svoje karijerne interese i odmaknuli se od stereotipnih odabira. Na taj način bismo imali manji postotak djece koja teže istim zanimanja. U većoj mjeri trebamo povezivati odgojno-obrazovne institucije s ljudima iz svijeta rada te različite razine obrazovanja međusobno, i to naročito u područjima koja djeci nisu top odabir, ali imaju visok indeks rasta i lijepu perspektivu."
Ipak, ovo istraživanje predstavlja značajan iskorak, prvenstveno zbog toga što nas uvodi u razmišljanja djece te učiteljima, ali i roditeljima otvara novi prostor za informiranje mališana o postojećim zanimanjima.