Zajedno smo jače

Domaće pjesnikinje za Dan žena: Aktivistička audio zbirka poezije ‘Bez zastoja i bez straha‘

Audio zbirka pisana je kroz dva desetljeća, a namjera joj je da ovaj 8. mart čujete barem neke od snažnih glasova žena, da prepoznate da je iz svakodnevice moguće crpiti snagu za poeziju, odnosno za umjetničko, kao i političko djelovanje.

Platforma za reproduktivnu pravdu izdala je aktivističku audio zbirke poezije "Bez zastoja i bez straha". Riječ je o ukupno 27 pjesama 18 autorica, koje su u audio zbirku uvezale urednice Aida Bagić i Sanja Baković. Zvučnu kulisu daje skladatelj Maro Market.

Audio zbirka pisana je kroz dva desetljeća, ali vraća nas i u neka davna iskustva žena - tako je Monika Herceg, jedna od autorica zbirke, prepjevala zapise Nade Sremec “Nismo mi krive” o pobačaju na selu davne 1940. godine. Zbirka stoji i kao upozorenje da “o nasilju se ne piše poezija”, kako glasi naslov pjesme Lare Mandli.

Autorice se koriste vlastitim glasom da bi podcrtale uvjerenje da “umjetnost i poezija nisu odvojene od naših života”, već “zrcale i povratno oblikuju našu stvarnost, osjećaje, sliku o društvu, o nama samima”, objašnjava Ivana Bodrožić, također jedna od autorica zbirke.

image
Aktivistička audio zbirka poezije 'Bez zastoja i bez straha'
PROMO

Namjera nam je da ovaj 8. mart čujete barem neke od priča ovih žena, da prepoznate da je iz svakodnevice moguće crpiti snagu za umjetničko djelovanje i poeziju, te da nam takva poezija može poslužiti i za političku borbu, kako naglašava Olja Savičević Ivančević, čiju pjesmu “Ne čitaš žene” možete čuti u ovoj aktivističkoj audio zbirci poezije.

Ženska suradnja

8. mart, Dan žena, prilika je da upijemo snagu ove poezije i kroz nju osvijestimo da je na leđima žena u ovom društvu – kako u vremenima koja pripadaju zaboravu, tako i danas - nevidljiva masa nasilja, masa nevidljivog kućanskog rada, masa obezvrjeđivanja iskustava. Ove stihove zato prožimaju i nada i očaj, i snaga i nemoć, i ljutnja i tugu, i ushićenje i otpor, kroz koje autorice pronalaze put za umjetničko djelovanje. Kako piše i čita Darija Žilić: “U vremenu najvećih podjela / ne smije se odustati - ljepota ne smije biti hladna”.

Suradnja Platforme za reproduktivnu pravdu i pjesnikinja pokrenuta je u sklopu akcije “Često odu u baštu i nikad se ne vrate”, održanom povodom Međunarodnog dana za legalan i siguran pobačaj u rujnu 2019. godine, nastojeći ukazati na nejednake materijalne uvjete koji diktiraju društvenu svakodnevicu žena pa tako i dostupnost pobačaja. I dok još odjekuju glasovi žena koje su prošle godine ulicama gradova izvikivale feminističku himnu protiv seksualnog nasilja, ove godine ćemo za 8. mart glasno poručiti - aktivizam nije samo ulica, nego i stih.

Pjesme iz zbirke "Bez zastoja i bez straha" mogu se bez naknade trajno preuzimati na book&zvook - prvoj mobilnoj aplikaciji za slušanje knjiga na hrvatskom jeziku, koja je dostupna za sve Android i Apple uređaje.

Autorice pjesama uvrštenih u aktivističku audio zbirku poezije 'Bez zastoja i bez srama'

Jasenka Kodrnja (1946. - 2010.), sociologinja i filozofkinja, bila je osamdesetih godina prošlog stoljeća članica sekcije Žena i društvo i aktivistica SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja. Pjesma koju zajedno čitaju pjesnikinje uvrštene u audio zbirku – “Vještice lete nad Zagrebom”, objavljena je u zbirci Zagreb je ženskog spola (2002.).

Sonja Manojlović (1948.) prvu je zbirku pjesama, Tako prolazi tijelo, objavila još 1965. godine. Do danas je objavila dvadesetak zapaženih zbirki pjesama, dobitnica je niza nagrada, između ostaloga i Goranovog vijenca 2016. godine. Pjesme “Beskućnica” i “Zatvorski dani” objavljene su u zbirci Čovječica (2005.).

Aida Bagić (1965.) sudjelovala je u osnivanju i radu niza feminističkih i mirovnih inicijativa tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća. Pjesme “vretena se vrte brzo” i “prirodne metode” preuzete su iz njezine prve pjesničke zbirke Ako se zovem Sylvia (2007.).

Olja Savičević Ivančević (1974.), pjesnikinja i spisateljica, uvrštena u mnoge domaće i međunarodne antologije poezije i proze. I prije nego što je objavljena u zbirci Divlje i tvoje (2020.), pjesma “Ne čitaš žene” postala je, zahvaljujući društvenim mrežama i na regionalnoj razini, nekom vrstom suvremenog feminističkog manifesta.

Saška Rojc (1977.) objavila je samo jednu knjigu, zbirku poezije ili autobiografski poetski roman Puzzlerojc (2007.) Pjesmu “Svetice, bludnice i lude” čita Olja Ivančević Savičević jer jedino njoj Saška Rojc vjeruje da je može točno pročitati.

Monika Herceg (1990.) postala je u vrlo kratkom vremenu nezaobilazno ime hrvatske književnosti. Pjesme “Ana Magaš useljava u zvijezdu nakon ubojstva muža zlostavljača u samoobrani” i “1940. Nada Sremec piše da žene po selima umiru od abortusa nekontrolirano kao u Africi” objavljene su u njenoj knjizi Lovostaj (2019.).

Dorta Jagić (1974.) pjesnikinja je i prozaistica, uvrštena u brojne domaće i strane pjesničke antologije. Pjesma “Amy Carmichael” objavljena je u knjizi Kafkin nož (2015.), a “posao.hr” u knjizi Kauč na trgu (2011.) koja je 2014. godine osvojila uglednu književnu nagradu Europska pjesnikinja slobode (The European Poet of Freedom Literary Award).

Lara Mandli (1996.) studira književnost, filozofiju i ruski jezik na Sveučilištu u Zadru. Pjesma pod naslovom “O nasilju se ne piše poezija” izvedena je na prosvjedu Društvo bez Istanbulske = Društvo nasilja u lipnju 2018. godine kod Arheološkog muzeja u Zadru.

Zrinka Posavec (1981.) akademska glazbenica, pjevačica, vokalna pedagoginja, kantautorica, dirigentica, producentica i pjesnikinja. Izabrane pjesme “Lenka” i “Riba” objavljene su u njezinoj drugoj pjesničkoj knjizi Pjevaj, Molly (2020.).

Sanja Baković (1976.) novinarka, pjesnikinja i komunikologinja. Vodi projekt “Odvalimo se poezijom” kroz koji radi na poticanju čitanja i vidljivosti poezije. Pjesme “K.” I “Zaborav” objavljene su u njezinoj drugoj knjizi Autobus za Trnavu (2020.).

Darija Žilić (1972.) objavila je 13 knjiga poezije, proze i ogleda o suvremenoj književnosti. Uz knjige poezije Grudi i jagode (2005.) i Svanuće (2018.) objavila je pjesničku knjigu Pleši, Modesty, pleši (2010.) iz koje su za ovu audio zbirku izabrane pjesme "Emmi“ i "Iranske pjesnikinje“. Za knjigu Pleši, Modesty, pleši je dobila književnu nagradu Kiklop.

Željka Horvat Čeč (1986.) pjesnikinja je i organizatorica književnih i kulturnih događanja. Članica je međunarodnog pjesničkog projekta Versopolis i Ri Lit-a. Pjesma "Djeca su posrala revolucija“ objavljena je u knjizi Moramo postati konkretni (2015.).

Mateja Jurčević (1995.) studira komparativnu književnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dobitnica je nagrade Goran za mlade pjesnike za knjigu Bijela vrata (2017.) Pjesma "Žene iz Altamire“ objavljena je u njezinoj drugoj knjizi istoimenog naslova Žene iz Altamire (2019.).

Marijana Radmilović (1971.) piše poeziju i kratke priče. Njezina prva pjesnička knjiga Portreti nepoznatih žena 1998. godine nagrađena je književnom nagradom "Josip i Ivan Kozarac“ dok je 2003. godine dobila pjesničku nagradu "Dobriša Cesarić“ za neobjavljenu knjigu Bolest je sve uljepšala. Pjesma "Blagoslov“ je iz autoričine treće knjige Putovanje oko tijela (2019.).

Nela Milijić (1962. - 2011.) bila je pjesnikinja, urednica, nakladnica, prevoditeljica i poduzetnica. Osnovala je i vodila tvrtku za imenovanje proizvoda "Nomen est nomen“. Pjesmu "Možda sam sokolarica u Mongoliji“, iz posthumno objavljene knjige Kolibra i Kairos (2012.), pročitala je za audio zbirku Ljubica Letinić.

Lara Mitraković (1992.) članica je Književne grupe 90+ s čijim je članovima objavila knjigu Netko podvikne, djeca odrastu (2018.). Pjesma "Majci umjesto unuka“ objavljena je u njezinoj pjesničkoj knjizi Dva puta za jug (2019.).

Ivana Bodrožić (1982.) autorica je niza zapaženih pjesničkih i proznih djela. Njezina prva zbirka poezije Prvi korak u tamu (2005.) nagrađena je nagradom Goran za mlade pjesnike. Pjesme "Isus me ljubi“ i "Ciklus“ objavljene su u njezinoj posljednjoj pjesničkoj knjizi In a sentimental mood (2017.).

Nada Topić (1977.), osim što piše poeziju i prozu, bavi se i znanstvenim radom na području informacijskih i komunikacijskih znanosti. U ovu su audio zbirku uvrštene pjesme "Trgovkinja iz Šimeckog“ i "Mama“ iz njezine prve zbirke Svetac u trajektnoj luci (2005.).

01 - Modified: 2021-03-25 07:24:37 - Feat.: 1 - Title: Nagrade Marin Držić za najbolje dramsko djelo idu u ruke šest žena. Prvonagrađena Marina Vujčić 02 - Modified: 2021-07-27 07:15:28 - Feat.: 0 - Title: Wagnerov Bayreuth je nakon 145 godina dobio dirigenticu. Tko u Hrvatskoj to zabranjuje?
01 - Modified: 2021-03-25 07:24:37 - Feat.: 1 - Title: Nagrade Marin Držić za najbolje dramsko djelo idu u ruke šest žena. Prvonagrađena Marina Vujčić 02 - Modified: 2021-07-27 07:15:28 - Feat.: 0 - Title: Wagnerov Bayreuth je nakon 145 godina dobio dirigenticu. Tko u Hrvatskoj to zabranjuje?
Linker
22. studeni 2022 15:24