Pulsirajuća i tupa glavobolja umjerenog do jačeg intenziteta, mučnine i/ili povraćanje, pojačana osjetljivost na svjetlo i buku, smetnje u govoru, vidu te ostalim motoričkim funkcijama – ovo su samo neki od simptoma migrene, jedne od najstarijih vrsta glavobolja. Liječnici joj pripisuju titulu treće najučestalije bolesti na svijetu jer od nje pati gotovo svaka sedma osoba. Tri je puta učestalija kod žena nego muškaraca i ne bira životnu dob s time da je riječ o kroničnoj ili epizodnoj glavobolji koja se kod nekih ljudi javlja u prednjem, a kod drugih u stražnjem dijelu glave.
No, unatoč velikim brojkama struka smatra kako podaci o oboljelima nisu potpuni. Tome u prilog ide činjenica da zbog rijetkih i kraćih intervala migrenskih napadaja većina oboljelih nikada ne potraži liječničku pomoć čime se njihovo pravo zdravstveno stanje nikada ni ne otkrije.
S druge strane, kod onih pacijenata kod kojih je uspostavljena dijagnoza, učestala glavobolja (može se popeti i do 15 puta mjesečno) značajno narušava kvalitetu života, smanjuje radnu produktivnost, narušava obiteljski i socijalni život. Uz to, učestala i kontinuirana pojava migrene može kod pacijenata dovesti do razvoja depresije i anksioznih poremećaja, ističe naša sugovornica dr. Ana Marija Šantić, specijalistica neurologije s Klinike za psihijatriju Vrapče. Kako navodi, depresija i anksioznost su povezani na način da jedna bolest može pojačati drugu ili stvoriti uvjete za pojavu prvih simptoma.
Utjecaj migrene na pojavu anksioznih i depresivnih poremećaja
- Sve ove bolesti ukazuju na određenu disfunkciju serotoninskog sustava ili hormonalnog koji regulira odgovor na stres, a na njihovu povezanost može utjecati i sama percepcija boli te ponašanje pacijenta – pojašnjava dr. Šantić, te dodaje kako migrena nužno ne mora uvijek dovesti do razvoja ostalih poremećaja.
Neurologinja navodi kako više od 40 posto pacijenata s migrenom pati od depresije te da oni imaju čak 2,5 puta veći rizik za razvoj ove bolesti. Slična situacija je i s anksioznim poremećajima koji se javljaju kod gotovo 50 posto ljudi koji pate od migrene. Usporedbe radi, ovakav će se poremećaj kod pacijenata s migrenom razviti dva do pet puta češće nego kod opće populacije.
- Nažalost, trenutno nema jasnih dokaza da liječenje depresije ili anksioznih poremećaja pomaže samoj redukciji migrenskih glavobolja. Međutim, vrlo je važno tretirati te bolesti, pogotovo depresiju s obzirom da ona može biti važan faktor prelaska migrene u kroničnu formu – kazala je.
I loša prehrana može dovesti do migrene
U sve većem broju stručnih članaka se kao najčešći okidači migrene navode stres, iscrpljenost, nesanica, umor, hormonalne promjene te meteoropatski, odnosno vremenski faktori. No, u novije vrijeme otkriveno je kako na ovaj poremećaj mogu utjecati i namirnice koje unosimo u organizam. Problem nastaje prilikom konzumacije hrane koja sadrži tiramin (metabolički produkt aminokiseline tirozina), svojevrsni “otrov” koji kod osjetljivih ljudi dovodi do upalnih reakcija. On se najčešće nalazi u odstajaloj hrani poput zrelih sireva, prerađenog mesa, konzervi, jaja, nekih vrta riba te grahorice.
Promjene u ritmu uzimanja hrane, kao što je preskakanje obroka i gladovanje, također može doprinijeti pojavi migrene. Dehidracija je isto jedan od važnih faktora kao i manjak magnezija. Nadalje, unos većih količina kave i kofeinskih napitaka, kao i njihov nagli prestanak jednako tako može dovesti do pojačanog razvoja migrene.
Upravo iz tih razloga, liječnici preporučuju što veći unos voća i povrća, neprerađene hrane te redovitu i pravilnu ishranu.
Važno je voditi računa o sebi
- Liječnici bi kod oboljelih trebali poticati mjere zdravog načina života, tjelesne aktivnosti, hidracije, zdrave prehrane, nepreskakanja obroka, pravilnog ritma spavanja i izbjegavanja prekomjerne konzumacije kofeina i alkohola te drugih sredstava ovisnosti – navodi dr. Šantić.
Veliku ulogu u općem stanju pacijenta igraju i bližnji koji zajedno s njima mogu pratiti razvoj bolesti putem “dnevnika migrene” koji daje uvid u učestalost, karakteristiku glavobolje i odgovor na terapiju. U slučaju akutne boli, pojašnjava dr. Šantić, najbolji lijek koji pacijent može napraviti je pridržavati se propisane terapije liječnika.
