Velikom izložbom u Galeriji Klovićevi dvori, na kojoj će predstaviti kolekciju nakita, skulptura i keramike inspirirane grčkom mitologijom i floralnim motivima, eminentni umjetnik obilježava osamnaest godina karijere
Iako se dom Nenada Sovilja u centru Zagreba prostire na raskošnih 180 četvornih metara, posljednjih dana poznati hrvatski dizajner nakita, draguljar i kipar jedva se probija kroz prostorije. Gotovo je svaki kutak živopisno uređenog interijera okupiran predmetima vezanim uz predstojeću izložbu u Klovićevim dvorima - zadivljujućim skulpturama u obliku orhideja, dramatičnim postamentima za nakit koji svojim oblikom imitiraju antičke hramove, 3D printerima koji proizvode minijaturne varijante jonskih stupova...
Jedan pogled na Nenadov životni i radni prostor u zagrebačkoj Teslinoj ulici otkriva da je njegova trenutna umjetnička preokupacija - antička Grčka. Još je odmalena, objašnjava, fasciniran mitovima iz tog vremena, koji su mu, zajedno s nedavnim putovanjem po toj zemlji, bili izvor inspiracije za rad, čiji je plod izložba pod nazivom "Genesis", koja će se od 7. do 17. rujna održati u prizemlju galerije Klovićevi dvori. To je, otkriva, njegov najkompleksniji projekt dosad, u sklopu kojeg će ovaj neumorni kreativac javnosti predstaviti osamnaestu kolekciju nakita, prvu kolekciju skulptura, kao i prvu kolekciju porculanske keramike, izrađene u suradnji s budućim akademskim kiparom Branimirom Bobanom, ali i obilježiti osamnaest godina uspješne karijere.
"Posljednja dva mjeseca radim po dvadeset sati na dan, toliko sam okupiran pripremama za izložbu da nikoga nisam viđao osim ljudi vezanih uz njezinu organizaciju. Otkad se probudim do spavanja razmišljam samo o tome. No, to je normalno kad ste perfekcionist", konstatira Sovilj.
O punoljetnosti njegovog nakitarskog brenda, koji je postao sinonim za luksuz i originalnost, moćnim mitskim bićima koja su ga kao dječaka fascinirala, ali i stvarima koje ga zaokupljaju danas, kao zrelog muškarca i umjetnika, razgovarali smo u jedno vruće zagrebačko prijepodne, uz hladnu limunadu i kontinuiranu zvonjavu Nenadovog mobitela, jer se datum otvorenja približava. Izložba "Genesis", objašnjava autor, tematizira ono što njezin naziv sugerira - pojam geneze, odnosno postanka svijeta - od moćnog Kaosa pa do krhkog čovječanstva - kojima se Sovilj bavi kroz svoju umjetničku viziju, povezujući starogrčku mitologiju i svoje omiljene floralne motive. Očaran elegancijom orhideja - prvog cvijeta u evolucijskoj povijesti biljaka, ovaj ih je put oblikovao kao skulpture na kamenom postolju, a njihovi se cvjetovi, otkriva autor, mogu nositi kao broš ili ogrlica.
"One su bile prvi komadi koje sam napravio za ovu izložbu. Isprobavajući novu tehniku kreiranja latica, fascinirali su me načini na koji pigmenti u dodiru s alkoholom reagiraju sa smolom - svaki put bi se dogodio svojevrsni Veliki prasak, boje bi se razlile u raznim smjerovima, stvarajući fascinantne prizore koji su me asocirali na eksploziju zvijezde", objašnjava Sovilj.
Te cvjetne skulpture u Soviljevoj umjetničkoj viziji simboliziraju titane i titanke, prvobitne bogove u antičkoj mitologiji, koja mu je počela ponovno okupirati misli otkako se vratio s putovanja u Grčku.
"Nakon smrti moje kućne ljubimice, kraljevske pudle Troye, izgubio sam volju za rad i inspiraciju. Da skrenem misli, otputovao sam u tu zemlju bogate povijesti i kulture, bez nekih ambicioznih planova, da bih se na kraju vratio kući pun inspiracije i novih ideja", otkriva umjetnik, čiji je nakit tijekom osamnaest godina rada stekao širok krug obožavateljica.
"Počeo sam kao entuzijastični klinac, izrađujući ga noću na kuhinjskom stolu u majčinom stanu. Doslovce sam izrezivao inoks vratašca za kade jer si nisam mogao priušiti kupovinu skupljih materijala. U to vrijeme imao sam talent i puno volje, no ne baš i podršku roditelja, koji isprva nisu bili oduševljeni idejom da postanem umjetnik. Zbog mira u kući umjesto Škole primijenjene umjetnosti, o kojoj sam sanjario jer me interesiralo kiparstvo, odnosno rad rukama, upisao sam gimnaziju te kasnije završio Agronomski fakultet, no moja strast prema umjetničkom izražavanju nije jenjavala i u ranim dvadesetima je prevladala. Danas mi nije žao što sam upisao gimnaziju jer mi je ta vrsta naobrazbe dala mnogo širu opću kulturu, koja je itekako dobrodošla osobi poput mene koju zanima sve i svašta", kaže Sovilj.
Prvi komad nakita - narukvicu - napravio je s 25 godina i otada nije stao. Njegove ideje pretočene u raskošne ogrlice, narukvice i naušnice već gotovo dva desetljeća obožavaju i žene i muškarci, koji u njima ne vide isključivo lijep ukrasni predmet, već i malo umjetničko djelo. Na listi Soviljevih klijentica su mahom uspješne žene rafiniranog modnog stila, poput zagrebačke odvjetnice Jadranke Sloković, prve dame Sanje Musić Milanović te svjetske pop-zvijezde Roisin Murphy, koja se s njegovim radom upoznala tijekom boravka u Rovinju, gdje je Sovilj tad imao jednu od svojih trgovina, uz onu u Zagrebu i na Hvaru.
Ta ga je vrsta prezentacije i plasiranja vlastitog rada, kaže, počela umarati. Danas se njegov nakit može kupiti online te u nekoliko zagrebačkih concept storeova, dok je svoje dućane zatvorio jer se želi posvetiti izradi kompleksnih, personaliziranih komada za klijente koji znaju cijeniti trud, rad i vrijeme koje umjetnik poput njega ima poriv uložiti u svaki svoj rad. Trendovi i masovna proizvodnja? Apsolutno ga ne zanimaju, štoviše duboko prezire te pojmove.
"Ne zanima me što je trenutačno in i nikad ne sjedam za radni stol s idejom da napravim nešto što bi se možda moglo nekome svidjeti ili uklopiti u trenutačno popularnu estetiku. Jedini mi je kriterij pri radu bila i ostala moja umjetnička inspiracija te potreba da svojim rukama i djelima progovorim o nečemu što mi je kao umjetniku u tom trenutku bitno", kaže Sovilj.
U prvoj cjelini izložbe prikazani su i medaljoni s ugrađenim čipovima starih mobitela, i to ne slučajno. Naime, nakon kaosa, čiji završetak simbolizira opisana umjetnička instalacija, svemir se transformirao i evoluirao, stvarajući nove oblike materije i energije. Slično tomu, autor je transformirao čipove starih mobitela integrirajući ih u novu umjetničku formu medaljona, koji su ujedno podsjetnik na početak vlastitog umjetničkog stvaralaštva. Osobito ističe da su izrađeni od čipova starih mobitela napravljenih od plemenitih materijala, čija se oporaba općenito omogućuje recikliranjem elektroničkih uređaja, kao što su stari mobiteli. Stoga ne treba čuditi da su medaljoni, kao što to umjetnik ponosno ističe, nastali na inicijativu Hrvatskog Telekoma, vodećeg telekomunikacijskog operatora u Hrvatskoj koji svojim poslovnim inicijativama i angažmanom promiče održivi razvoj, ekološku osviještenost, društveno odgovorno poslovanje i pozitivne društvene promjene. Suradnja između Hrvatskog Telekoma i umjetnika Nenada Sovilja pokazuje da kreativna upotreba recikliranog elektroničkog otpada, uostalom kao i umjetnost općenito, može biti kreativno sredstvo ostvarivanja društvenih ciljeva gospodarskih subjekata u području tehnike i tehnologije kao i promicanja pozitivnih društvenih vrijednosti. Kao umjetnički izraz ekološke ideje, medaljoni nadilaze svoju umjetničku vrijednost predstavljajući simbolički putokaz za bolju budućnost.