Preporuke!

Fenomen Dubravke Lošić: Predstavljena monografija jedne od najvažnijih umjetnica na našoj sceni

Knjiga uključuje iscrpnu stručnu analizu od samih početaka i prvih izložbi 1983. godine do najnovijih djela. Obrađeni su brojni ciklusi umjetnice prepoznatljive po originalnosti.

U prepunoj je dvorani Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti održano zagrebačko predstavljanje monografije Dubravke Lošić. Nakon uvodnog pozdrava ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branka Franceschija, o monografiji su govorili Tonko Smokvina, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik, Margarita Sveštarov Šimat, povjesničarka umjetnosti i autorica monografije, Dominic Horn, grafički dizajner, Damir Fabijanić, fotograf te umjetnica Dubravka Lošić.

image

Ana Kurjak, Romina Peritz i Josip Tesija

JOHN PAVLISH
image

Boris Ljubičić i Raseljka Bilić

JOHN PAVLISH
image

Ranko Murtić

JOHN PAVLISH

Podršku umjetnici i njenom timu svojim dolaskom dale se brojne osobe hrvatske kulturne scene kao Dagmar Meneghello, Goranka Vrus- Murtić, Ranko Murtić, Vedrana i Ivica Prlender, Paulina Jazvić, Joško Eterović, Boris Ljubičić, Vladimir Gojun, Josip Tešija i mnogi drugi.

image

Paulina Jezvić i Dubravka Lošić

JOHN PAVLISH
image

Monografija Dubravke Lošić

JOHN PAVLISH
image

Joško Eterović

JOHN PAVLISH

Monografija Dubravka Lošić kapitalno je dvojezično izdanje na hrvatskom i engleskom jeziku od 480 stranica, autorice teksta povjesničarke umjetnosti Margarite Sveštarov Šimat, bogato ilustrirano s više od 500 fotografija čiji je autor umjetnički fotograf Damir Fabijanić uz još niz fotografskih imena poput Veronice Arevalo, Damila Kalogjere, Mile Kovača, Željka Šoletića, Nine Šolića i Željka Tutnjevića.

image

Boris Ljubičić, Vedrana i Ivica Prlender

JOHN PAVLISH

Autor je grafičkog dizajna Dominic Horn, mladi njemački dizajner i arhitekt. Fotografije su pripremljene za tisak u fotostudiju Iće i piće. Redaktorice su Dunja Pavlović i Dubravka Lošić, a lektorica je i korektorica Dunja Pavlović.

image

Ivana Antunović Jović

JOHN PAVLISH
image

Goranka Vrus Murtić, Dagmar Meneghello, Branko Franceschi i Dubravka Lošić

JOHN PAVLISH

Graham McMaster preveo je monografiju na engleski jezik, a suradnik je za engleski jezik Davor Lilić. Monografija, koja izlazi u ekskluzivnom izdanju od 500 primjeraka, tiskana je u tiskari Printera Grupe iz Zagreba, a nakladnik je Umjetnička Galerija Dubrovnik. Knjiga je objavljena uz potporu Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

image

Dubravka Lošić

JOHN PAVLISH
image
JOHN PAVLISH

Čitajte i: Festival ljetne večeri i ove godine u HNK Zagreb: Čeka nas bogat program uz posebnu glazbenu poslasticu

Monografija sadrži deset poglavlja i šezdesetšest teksova: Prolog; Strukture osjećajnosti i psihizma 1980. – 1988.; Haptičko lice figuralnih struktura 1980. – 1988.; Besformno i apstraktni ekspresionizam 1985. – 1987.; Labilno stanje slike, premetaljke i rebusi 1986. – 1988.; Haptičke strukture i monokultura polja 1988. – 2011.; Promjena paradigme površina i obzorje slike 1996. – 2007.; Dekonstrukcija, reinvencije i semioze 2008. – 2013. Monografija, također, uključuje detaljan životopis slikarice, popis samostalnih i najvažnijih skupnih izložbi u zemlji i svijetu, kompletan popis djela ostvarenih u području scenografije, kostimografije i interijera te opsežnu bibliografiju i literaturu.

image

Dubravka Lošić, Katica Lošić, Dominic Horn i Jadranka Dizdar

JOHN PAVLISH
image

Dominic Horn, Margarita Svestarov Šimar, Branko Francheschi, Dubravka Lošić i Tonko Smokvina

JOHN PAVLISH

Rad na monografiji počeo je 2016. godine. „To je bilo istraživanje vlastitoga rada, više od 2000 fotografija. Vraćala sam se u prošlost što sam stvarno mislila da neću nikada. Sam rad na knjizi shvatila sam kao izazov koji je postao svojevrsni užitak“, kako kaže Dubravka Lošić.

image

Dominic Horn, Dunja Pavlović i Damir Fabijanić

JOHN PAVLISH
image

Branko Francheschi i Dubravka Lošić

JOHN PAVLISH

“Njezino je stvaralaštvo bezmjesno (atopično), plutajuće, imaginarno; teško se opisuje; ne može se svrstati u doživljaju, po stilskoj pripadnosti i osjetilnosti. Stvarala ga je i stvara opsesivno: kao nužnost da se pronađe oblik neiskazivom, onom što se buni, uzbuđuje, traumatizira ili usrećuje; onom što živi u nesuglasju s nama, u nama i dolazeći izvana, raspoznajući se u dubini i zadobivajući smisao samo kada dobije oblik; kao “kontejner” oblika i u njemu sadržanog onoga što nadopunjuje naš manjak ili vraća izgubljeni višak; iz “drugosti”prostora koji je u nesvjesnom i intuitivnom, a izveden na površinu postaje metaforički dišući stvor svijeta”, govori Margarita Sveštarov Šimat.

Linker
07. kolovoz 2022 04:44