Susanne Klatten (57), najimućnija Njemica, osobni imetak, procijenjen na više od 21 milijardu dolara, prije svega zahvaljuje paketu dionica bavarskog industrijskog diva BMW, koji je naslijedila od roditelja Herberta i Johanne Quandt. Udio u BMW-u pete najbogatije žene na svijetu trenutačno iznosi 19,2 posto, dok njezin četiri godine mlađi brat Stefan Quandt posjeduje 29 posto dionica tvrtke čije je sjedište u MÜnchenu.
Grupacija je preklani prodala više od dva i pol milijuna vozila: od toga više od dva milijuna BMW-ovih modela, 370 tisuća Minija, nešto manje od tri i pol tisuće Rolls-Roycea te 164 tisuće motocikala. Zapošljavaju 134 tisuće radnika diljem svijeta, a lanjski im je prihod iznosio 97,5 milijardi eura. Osim toga, Suzanne Klatten je gotovo stopostotna vlasnica kemijskog koncerna Altana AG, udjele ima i u nekoliko kompanija koje proizvode vjetroturbine i karbonska vlakna kao i u raznim nekretninskim i start-up tvrtkama. U BMW-u joj je trenutačno glavni cilj što uspješnije prebroditi prijelaz s motora koje pokreću fosilna goriva na električna vozila i automobile s autonomnim sustavima upravljanja, što je vrlo skora budućnost autoindustrije. No dok o financijskim poslovnim postignućima i ciljevima redovito izvještava javnost, o privatnom životu Susanne Klatten šuti kao zalivena.
U sjedištu tvrtke BMW s majkom Johannom Quandt, 2002.
Ne pamti se kad se pojavila na nekom društvenom događanju, niti su u javnosti ikada bili objavljeni datumi rođenja, pa čak ni imena njezino troje djece. Rođena 28. travnja 1962. u Bad Homburgu, ladanjskom gradu u pokrajini Hessen poznatom po termalnom kupalištu i kasinu, Susanne Quandt je peto dijete industrijalca Herberta Quandta - najstarije iz njegova trećeg, i posljednjeg, braka, sa svojom osobnom tajnicom Johannom Bruhn. Kad je 1959. preuzeo većinski paket dionica u BMW-u, Quandtovo poslovno carstvo obuhvaćalo je čak 200 tvrtki – od tekstilnih do kemijskih, a rizik s BMW-om mu se itekako isplatio. Umjesto da tvornicu proda izravnom konkurentu DaimlerBenzu, što se tada činilo logičnim jer je kompanija grcala u problemima, Quandt je podigao kvalitetu proizvoda i dao novi zamah proizvodnji, što je već početkom 60-ih znatno povećalo profitabilnost i pozicioniralo BMW kao lidera u kategoriji masovnih automobila sa sofisticiranim tehničkim mogućnostima i daškom luksuza.
Susanne Quandt je maturirala u gimnaziji KaiserinFriedrich u Bad Homburgu, nakon čega su je roditelji poslali na dvogodišnje usavršavanje u marketinšku agenciju Young&Rubicam u Frankfurtu. Zabrinuti za njezinu sigurnost zbog pokušaja otmice 1978., koju je policija spriječila zahvaljujući dojavi iz krim-podzemlja, ondje su je prijavili pod lažnim prezimenom Kant. I premda je maštala o studiju krajobrazne arhitekture jer obožava prirodu, Susanne se pokorila želji obitelji te je poslije usavršavanja u Frankfurtu studirala ekonomiju na Sveučilištu u Buckinghamu, a magistrirala u švicarskoj Lausannei. Nakon završenog školovanja potkraj 80-ih došla je na praksu u BMW-ov pogon u Regensburgu, gdje je - u redu za ručak u tvorničkoj menzi - upoznala budućeg supruga, inženjera Jana Klattena.
Vjenčali su se 1990. u austrijskom zimovalištu Kutzbuehelu i dobili dvije kćeri i sina. O njihovom privatnom životu ništa se nije znalo sve dok se Susanne Klatten nije 2008. pojavila na naslovnicama svih njemačkih medija kao žrtva ucjene švicarskog prevaranta i žigola Helga Sgarbija. Zaveo ju je na odmoru u sanatoriju i wellnessu u Tirolu te od nje izvukao sedam i pol milijuna eura jer je Susanne povjerovala priči da ga progoni mafijaš čije je dijete udario na pješačkom prijelazu. Nedugo nakon toga zatražio je još veći iznos uz prijetnju da će medijima dostaviti snimke njihovog seksa iz minhenskog hotela ako mu i ovaj put ne udovolji. U dogovoru sa suprugom, Susanne je potražila policijsku zaštitu: Sgarbi je uhićen te zbog prevare i ucjene - Susanne mu nije bila jedina žrtva - osuđen na zatvorsku kaznu od šest godina.
Do lani je bila u braku s inženjerom Janom Klattenom
Istodobno je obitelj proživljavala drugu dramu zbog nagrađivanog dokumentarnog filma “Šutnja Quandtovih”, koji je u listopadu 2007. prikazan na njemačkoj televiziji ARD. U njemu se propitivala uloga obitelji u podršci nacističkom režimu te korištenju robovske radne snage i zatočenika koncentracijskih logora za vrijeme Drugog svjetskog rata, o čemu se dotad šutjelo. Pet dana nakon premijere obitelj je objavila da će financirati i objaviti neovisno povijesno istraživanje koje je 2011. na 1200 stranica nepobitno utvrdilo njihovu povezanost s nacističkim zločinima. No kompanija BMW nije spomenuta - jer Quandtovi tada u njoj nisu imali udjele.
Na naslovnicama njemačkih novina Susanne Klatten ponovno se našla lani, kad je objavljeno da se razvodi od supruga, a proljetos se pak pisalo da je u vezi s njemačkim likovnim umjetnikom Andreasom Slominskim (59). Kako on izlaže u najuglednijim svjetskim muzejima i galerijama te su mu djela na visokoj cijeni među kolekcionarima suvremene umjetnosti, Susanne ovaj put može biti sigurna da u njegovom naručju nije završila zbog svojeg novca.