Baklava je idealan “comfort food” u tmurnim jesenskim danima, ali ne samo zbog svoje slatkoće. Okus tog deserta od tankih slojeva vučenog tijesta, usitnjenih orašastih plodova i šećernog sirupa u mašti nas može odvesti u tople zemlje Orijenta, odakle i potječe.
Pogotovo ako se kuša originalna turska baklava - jer postoji i balkanska inačica - kakvu nudi zagrebačka slastičarnica i trgovina La Turka. Posluju na četiri lokacije (u Šubićevoj i Petrinjskoj ulici te u City Centeru one East i West), a njihovi vlasnici, Turci Özgün Tayfun Azakli i Vedi Zarifgil te Sirijac Fares Hadad, zbog golemog interesa najavljuju otvaranje novih slatkih oaza.
- U mojoj zemlji je pravilo da majstori za pripremu baklava cijeli život rade samo tu vrstu deserta. Zato imamo tim od dvanaest specijaliziranih turskih slastičara koji rade noću kako bismo svako jutro imali svježe baklave. Prodajemo čak trideset vrsta, a uz standardne s orasima, lješnjacima i pistacijama nudimo i suvremene veganske i bezglutenske verzije te one za dijabetičare - objašnjava Özgün Tayfun Azakli, dodajući kako je tajna dobre baklave u kvalitetnim sastojcima i brizi tijekom cijelog postupka pripreme.
Baklava je, kaže, krhka slastica pa i najmanja pogreška u koracima može utjecati na rezultat. Obično se zna pretjerati sa slatkoćom, iako ona ovisi o podneblju: bosanska baklava ima dosta agde (ukuhanog šećera), bliskoistočna je suha kako bi dulje trajala na visokim temperaturama, a turska je negdje između.
O okruženju ovisi i nadjev pa se u crnomorskoj regiji najčešće jede baklava s lješnjacima, egejskoj s bademima, a u središnjoj Anadoliji s orasima. Baklava je sadašnji oblik dobila u vrijeme otomanskog razdoblja, kad su se njome sladili sultani, no sada se eksperimentira s raznim punjenjima.
- Dosta su tražene one s čokoladom ili turskim sladoledom, koji se tradicionalno proizvodi od ovčjeg mlijeka. Kompaktan je pa se reže i stavlja u baklavu, a neće se otopiti ni kad je ona vruća. Mogu se jesti uz kavu ili čaj, a u gradu Gaziantepu, čije se baklave smatraju najboljima, uz mlijeko. Moja baka ih je pak servirala s ajranom, napitkom na bazi jogurta. Slatko i kiselo je odlična kombinacija - govori Tayfun Azakli, inženjer elektrotehnike čiji je otac s istoka Turske, na granici s Gruzijom, a majka iz zapadnog dijela, blizu Grčke.
On je pak odrastao u Istanbulu, a 2009. se doselio u Zagreb zbog ljubavi i najprije počeo izvoziti turske proizvode. Hrvati ih, kaže, obožavaju pa se u La Turki uz ostalo prodaju i rahat lokumi, halva, kava te crni čaj - omiljeni turski napitak koji polako osvaja i naše građane.
Pistachio sarma
SASTOJCI
- kore za savijače s kakaom
- 1/2 šalice otopljenog maslaca
- 1 šalica mljevenih pistacija
- 1 čaša vode (za sirup)
- 1 čaša šećera
PRIPREMA
Položiti list tijesta na ravnu površinu i premazati rastopljenim maslacem. Posuti pistacijama i zarolati. Ponoviti postupak, staviti u lim i ponovno premazati maslacem. Peći u zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva 10 minuta. U posudu staviti šećer i vodu i kuhati dok se smjesa ne zgusne. Preliti preko baklava i servirati.
Bülbül Yuvasi (Orah cimet)
SASTOJCI
- kore za savijače
- 1/2 šalice otopljenog maslaca
- 1 šalica
- 1 šalica mljevenih oraha pomiješanih s cimetom
- 1 čaša vode (za sirup)
- 1 čaša šećera
PRIPREMA
Položiti list tijesta na ravnu površinu i premazati rastopljenim maslacem. Posuti orasima s cimetom i zarolati. Ponoviti postupak, staviti u lim i ponovno premazati maslacem. Peći u zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva 10 minuta. U posudu staviti šećer i vodu i kuhati dok se smjesa ne zgusne. Preliti preko baklava i servirati.