U toj slastičarnici prodavale su se štrudle s jabukama i sirom, torte... sve do trenutka kada je iz kuhinje mršavi dečko donio pun pladanj netom pečenih krafni. Taj dečko bio je Jakšić", napisao je Željko Senečić u jednoj od priča iz zagrebačke povijesti u svojoj knjizi “Pont-neuf: Scenarij i život”.
I doista, Ivan Jakšić dao je snažan obol “cukerpekerskom” obrtu otvorivši slastičarnicu u Zvonimirovoj ulici, poznatu po kremšnitama, toplim štrudlama, pincama te u vrijeme poklada najboljim krafnama u gradu, koje na tradicionalan način danas spravlja njegova unuka Sandra Marčić.
Je li riječ o obiteljskom receptu?
- Moj djed bio je od 1935. šegrt u slastičarnici Kovačić, koju je preuzeo 1956. te nastavio voditi s bakom. Kasnije su je vodile moja mama i teta, a ja sam treća generacija. Nisam nikad s djedom o tome razgovarala, ali mislim da je krafne tako naučio peći u slastičarskoj školi te da je taj recept dio austrougarske gastronomske tradicije, svojevrsna slastičarska “bečka škola”.
Po čemu su posebni?
- Iskreno, ne znam. Sve se radi kako je to i djed radio: tijesto se umijesi od brašna, soli, jaja, mlijeka, kvasca i soli, a aromatizira se limunovom koricom, rumom i vanilin šećerom. Valjda se ljudima najviše sviđa baš taj okus.
Obuzima li i vas karnevalski duh?
- Nažalost, nisam bila ni na jednom karnevalu. Čak sam i venecijanski vidjela samo na fotografijama i televiziji. Voljela bih sve to doživjeti uživo, ali u to vrijeme je najviše posla. Posebno na fašnik. To nam je najstresniji dan u godini. Ljudi već od osam ujutro čekaju svoje krafnice, druge kolače gotovo da nitko i ne pogleda, a ako netko iz neke velike tvrtke dođe po narudžbu od 200 krafni, ostali moraju čekati u redu dok se druga tura ne ispeče. Mi smo mala slastičarnica i ne možemo iznad svojih mogućnosti. Tako da taj dan ne znamo gdje nam je glava.
Krafne s pekmezom
SASTOJCI (za 50 komada):
- 6 žumanjaka
- 3 jaja
- 5 dl mlijeka
- 3,5 dag soli
- 11 dag kristal šećera
- 22,5 dag maslaca
- 8,5 dag svježeg kvasca
- 1,3 kg glatkog brašna
- limunova korica
- malo ruma
- 1 vanilin šećer
- šećer u prahu za posipanje
- pekmez od marelica za punjenje
PRIPRAVA:
U posudi razmrviti svježi kvasac, pomiješati ga sa žličicom šećera, prekriti krpom i ostaviti da se rastopi. Zatim u kvasac dodati mlako mlijeko i trećinu brašna, pokriti krpom i ostaviti dizati.
Za to vrijeme rastopiti maslac, dodati šećer, jaja, limunovu koricu, vanilin šećer, sol i rum te dobro razmutiti. Smjesu zagrijavati na vatri uz stalno miješanje da ne zagori pa toplu uliti u dignuti kvasac i ostatak brašna. Miksati mikserom 25 minuta dok tijesto ne postane sjajno i glatko.
Razvaljati ga na dasci na centimetar debljine i kalupom ili čašom promjera 7 centimetara izrezivati krugove. Pokriti ih krpom i ostaviti da se dižu na toplome.
Peći ih u dubokom zagrijanom ulju tako da gornja strane ide prva u ulje. Zatim ih okrenuti i nastaviti peći dok i druga strana ne dobije lijepu boju. Pečene krafne puniti pekmezom pomoću vrećice za ukrašavanje te ih posuti šećerom u prahu.
A koliko su krafne zahtjevne za pripremu, peče li ih Sandra kod kuće i nosi li ih u goste otkrijte u novom broju magazina Gloria!
