Istraživanja su već pokazala da injekcije botulinum toksina primijenjene u glabelarno područje (područje čela, između obrva, iznad nosa) pomažu smanjiti pojavnost depresije, a studija nedavno objavljena u publikaciji Nature pokazuje slične dobrobiti i kod anksioznosti. Vođena teorijom povratnog odgovora lica (facial feedback theory) prema kojoj opuštanje mišića lica koje upotrebljavamo za izražavanje negativnih emocija umanjuje intenzitet tih emocija, skupina njemačkih i američkih znanstvenika odlučila je istražiti vezu između injekcija botulinum toksina i anksioznosti, objavio je Dermatology Advisor.
Protiv bora i za pozitivan stav
Istraživači su iz baze podataka FDA izvukli više od 15 milijuna izvještaja o nuspojavama, sva između siječnja 2004. i ožujka 2021., a nakon što su isključili one o pacijentima koji su uzimali antidepresive, anksiolitike i antipsihotike te one o pacijentima kojima su anksioznost i povezani poremećaji bili komorbiditeti, ostalo im je oko 12,3 milijuna izvještaja. Potom su analizirali slučajeve u kojima su pacijenti primali botulinum toksin iz kozmetičkih razloga, zbog migrene, spazma mišića kapka (blefarospazam), bolova u vratu, prekomjernog znojenja, slinjenja te poremećaja mokraćnog mjehura.
Niža incidencija anksioznosti i s njom povezanih nepovoljnih događaja pronađena je kod pacijenata koji su primili injekcije botoksa u kozmetičke svrhe i zbog migrene (u mišiće lica i glave), zbog spazma (u gornje i donje udove), tortikolisa (spazam vratnog mišića) i bolova u vratu (u mišiće vrata). Podataka o povezanosti s anksioznošću nije bilo u skupini pacijenata s obilnim slinjenjem. Rezultati su nalikovali rezultatima slične studije o povezanosti botoksa i depresije.
Tretman koji obećava
Spomenuta teorija povratnog odgovora lica mogla bi objasniti rezultate kod primjene botoksa u kozmetičke svrhe i kod migrena, misle znanstvenici. No, botoks bi kod blefarospazma mogao djelovati suprotno, jer se u tom slučaju injekcijama ciljaju mišići koji se koriste za smijanje. Opuštanjem tih mišića šire se oči, a to bi moglo, smatraju, potaknuti anksioznost. Druga je mogućnost, kažu, da sekundarno djelovanje botulinum toksina pokreće lanac neurokemijskih i neuroplastičnih promjena koje se mogu prenijeti na udaljena mjesta unutar središnjeg živčanog sustava.
Unatoč nekim nedostacima studije (podnošenje izvještaja je dobrovoljno, nema demografskih ni daljnjih medicinskih podataka o pacijentima niti podataka o dozama botoksa) znanstvenici su zaključili da botulinum toksin obećava kao tretman anksioznosti. „Iako postoje učinkoviti farmakološki i psihoterapijski tretmani za anksioznost i povezane poremećaje, postoji potreba za daljnjim terapijskim opcijama i botulinum toksin mogao bi biti jedna od njih”, navode.