I prije smo bili zalijepljeni za ekrane, a otkad je zavladala pandemija covida-19, ta je veza postala još čvršća – ne odvajamo se od računala, tableta i pametnih telefona, nastojeći biti u tijeku s novostima, komunicirati putem društvenih mreža i smanjiti osjećaj izoliranosti. Ono što većini pritom promiče je činjenica da će šest i više sati dnevno provedenih pred ekranima izložiti našu kožu značajnim razinama plavog svjetla, a taj će se utjecaj početi pokazivati na našim licima.
Plavo svjetlo u vidljivom je dijelu spektra, to je svjetlo visoke energije (HEV, High Energy Visible) i kratke valne duljine. Nije štetno poput ultraljubičastog svjetla, no ipak predstavlja opasnost za kožu. Glavni izvor plavog svjetla za nas je Sunce, ali značajne doze primamo i od ekrana i unutarnje rasvjete, navodi Američka oftalmološka akademija. Upravo to što ga dobivamo ne samo od Sunca, nego i od digitalnih uređaja, razlog je zbog kojeg nas je počelo zabrinjavati. Prema nekim procjenama, čak 50 posto vremena provodimo buljeći u ekrane, a izloženost se još i povećala tijekom pandemije. Zbog toga je zaista važno razumjeti učinke plavog svjetla i kako ono djeluje na kožu.
Oksidativni stres
„Ne samo sunčevo zračenje, nego i umjetno svjetlo koje emitiraju ekrani dovodi do oštećenja kože, a mehanizam djelovanja je identičan - putem oksidativnog stresa. U dnevnom prirodnom svjetlu štetan učinak plave komponente uglavnom je kompenziran regenerativnim učinkom crvenog i infracrvenog zračenja, no kako smo okruženi sve većim brojem uređaja koji emitiraju povećanu količinu plavog svjetla, ali koji pritom nemaju regenerativnu komponentu crvenog i infracrvenog zračenja, sprečavanje pojave oštećenja od plavog svjetla ima sve veću važnost”, naglasila je dr. sc. Željana Bolanča, spec. dermatovenerologije iz Poliklinike Bolanča. Svakodnevno smo bombardirani plavim svjetlom iz mobitela, računala, LED lampi..., a prema posljednjim ispitivanjima, ono dovodi do značajnog oštećenja kože i ubrzava njeno starenje.
Ne osjećamo plavu svjetlost
„Plavo svjetlo prodire u dermis gdje dovodi do stvaranja slobodnih radikala. Iako je oštećenje plavim svjetlom manje nego ono nastalo od UV zračenja, moramo imati na umu da je plavo svjetlo neprimjetno, ne možemo ga osjetiti na koži (za razliku od Sunčeve topline) i ne uzrokuje odmah vidljiva oštećenja”, nastavlja dr. sc. Bolanča. „Plavo zračenje u dermisu potiče oksidativni stres koji dovodi do prekomjernog stvaranja nestabilnih spojeva slobodnih radikala koji oštećuju obrambenu funkciju kože. Nadalje, plavo zračenje u koži može dovesti do razgradnje kolagena, elastičnih vlakana, glikozaminoglikana (hijaluronska kiselina), pa u ogledalu s vremenom primjećujemo povećan broj bora, opuštenost kože, gubitak elastičnosti i pojavu hiperpigmentacija.”
Što su pokazala istraživanja
Šteta je od plavog svjetla kumulativna, kao i kod izlaganja suncu. Najviše je dokaza za to da ono „pridonosi smeđim mrljama i hiperpigmentaciji poput melazme, a moguće i fotostarenju te razgradnji kolagena, što vodi do pojave bora i opuštenosti kože”, rekla je za Allure dermatologinja Shari Marchbein s Medicinskog fakulteta Sveučilišta New York.
Mala, recenzirana studija o utjecaju plavog svjetla na kožu, objavljena 2010. u Journal of Investigative Dermatology, otkrila je da izlaganje kože količini plavog svjetla kakvu dobivamo od Sunca uzrokuje više pigmenta, crvenila i oteklina nego kad je koža iste osobe izložena usporedivim razinama UVA zraka. U studiji su takvi učinci zamijećeni kod osoba tamnijih tonova kože, a znanstvenici su zabilježili i da je pigmentacija trajala dulje.
„Ta nas je studija natjerala da shvatimo kako plavo svjetlo izaziva vidljive promjene na koži, uključujući pigmentacije i crvenilo. No, malo je istraživanja o štetnosti plavog svjetla za kožu, većina dermatologa mnogo je bolje upoznata s djelovanjem malih, kontroliranih doza plavog svjetla u terapijskom pristupu za prekancerozne lezije kože i akne”, rekla je za Allure dermatologinja Loretta Ciraldo, suosnivačica brenda za njegu kože Dr. Loretta.
Još jedna mala studija objavljena 2015. u Oxidative Medicine and Cellular Longevity sugerirala je da izloženost plavom svjetlu može potaknuti proizvodnju slobodnih radikala u koži, što može ubrzati pojavu znakova starenja.
Budući da utječe na ciklus spavanja, plavo svjetlo može poremetiti i cirkadijani ritam (prirodni ciklus budnosti i spavanja) stanica kože. A ako regenerativni ciklus kože izostane, potencijalno s vremenom može nastati više oštećenja kože, navodi se u studiji Istraživačkih laboratorija Estee Lauder objavljenoj 2019. u International Journal of Cosmetic Science.
Istraživanja utjecaja plavog svjetla na kožu nastavljaju se, ali ono što je do sada poznato ne izgleda baš dobro. Kako navodi dr. Marchbein, „dermatolozi imaju dobre dokaze za to da je vidljivo svjetlo okidač za određena stanja kože, kao što je melazma, gdje je koža potaknuta na stvaranje više pigmenta”. Postoje i dokazi da se zbog prodiranja plavog svjetla u kožu stvaraju reaktivni spojevi kisika (engl. reactive oxygen species, ROS), što vodi oštećenju DNK, a to uzrokuje upalu, razgradnju zdravog kolagena i elastina, kao i hiperpigmentaciju.
Trudnička maska
Zbog čega plavo svjetlo tako značajno utječe upravo na pojavu hiperpigmentacija, objasnila je dr. sc. Željana Bolanča, rasvjetljujući i neka pitanja o melazmi, tj. skupinama tamnosmeđih mrlja koje se javljaju na licu:
„Plavo svjetlo dovodi do aktivacije melanocita, stanica koje proizvode pigment. Melanociti se mogu aktivirati već nakon samo 20 minuta izlaganja plavom svjetlu, a dugotrajna izloženost može dovesti do melazme (poznate i pod nazivom trudnička maska, jer se najčešće javlja tijekom trudnoće). Donedavno se mislilo da samo UV zračenje može potaknuti razvoj melazme, a danas znamo da to može i plavo svjetlo kompjutora. Time smo i dobili objašnjenje zašto se melazma kod nekih žena pogoršava i u zimskim mjesecima.”
Koliko smo izloženi
Raste, dakle, broj dokaza za to da plavo svjetlo pridonosi hiperpigmentacijama, fotostarenju, pojavi bora i ovješenosti kože, no koliko se zbog toga trebamo brinuti? „Što više vremena provodimo pred našim digitalnim uređajima, to bi više štete za kožu moglo biti. No, ovdje je 'moglo' ključna riječ”, izjavila je dr. Marchbein. Nije poznat ni vremenski prag nakon kojeg bi se utjecaj plavog svjetla mogao odraziti na kožu, a ne može se reći ni je li štetnije, primjerice, raditi 40 sati tjedno na računalu ili 20 sati u komadu igrati video igrice. „Širok je raspon plavog svjetla kojem smo izloženi, a izloženost ovisi i o uređaju i postavkama koje koristite, tako da se izloženost ne može mjeriti samo u satima”, rekla je dr. Ciraldo.
Novi obrasci hiperpigmentacija
Dermatolozi počinju razumijevati i primjećivati promjene na koži za koje vjeruju da su posljedica oštećenja plavim svjetlom. Ciraldo navodi kako zamjećuje novi obrazac hiperpigmentacija kod nekih pacijenata, a zabrinjava je što bi to moglo biti povezano s držanjem mobilnog telefona na licu.
„Melazma je sada češće sa strane lica, a ne na središnjim dijelovima, gdje je ranije bila najuobičajenija”, kaže. Pored toga, tamne mrlje nakon akni često su izraženije na strani lica na kojoj osoba drži mobilni telefon. U takvim slučajevima, čini se, ekran aparata emitira visoke razine plavog svjetla na površinu kože na koju je naslonjen. Zasloni računala ipak su udaljeniji, pa nas možda ne trebaju toliko zabrinjavati, kaže dr. Ciraldo.
Njega i zaštita
U posljednje vrijeme sve više kozmetičkih brendova izlazi s proizvodima specifično namijenjenima za njegu kože koja je pod utjecajem plavog svjetla, najčešće su to antioksidativni serumi, kao i za zaštitu od visokoenergetskih valova iz sunčeve svjetlosti i digitalnih ekrana. Dermatolozi smatraju da za osobe koje provode puno vremena pred ekranima ima smisla uvesti zaštitu od plavog svjetla u redovnu njegu. Koji su proizvodi i sastojci u prvom planu u zaštiti od plavog svjetla, a koji u njezi kože?
„Kreme za zaštitnim sredstvima u pravilu štite i od UV zračenja i od plavog svjetla, ali ne smijemo zaboraviti nanositi kremu i tijekom zimskih mjeseci i kada radimo za računalom od kuće. Tonirane kreme u pravilu nešto bolje štite od plavog svjetla, pa njih preporučujemo za boravak pred ekranima, dok bijele kreme bolje štite od UV zračenja”, kaže dr. sc. Bolanča i dodaje: „Što se tiče njege, obrana od plavog svjetla leži u brojnim antioksidansima koji će neutralizirati djelovanje slobodnih radikala. U prvom redu to je vitamin C, zatim resveratrol, ali i hijaluronska kiselina.”
.
Za zaštitu od plavog svjetla preporučuju se sredstva koja sadrže antioksidanse i željezni oksid, koji blokira vidljivo svjetlo. „Pigmenti i antioksidansi iz takvih proizvoda pružaju zaštitu i od plavog svjetla računala i telefona”, kaže dr. Marchbein.
Nekim tipovima kože zaštita će možda biti posebno potrebna, navodi dr. Ciraldo, misleći na osobe čija je koža osobito osjetljiva na utjecaj sunca, što je slučaj, primjerice, kod oboljelih od rozaceje ili lupusa. Kao vrijedan sastojak proizvoda za zaštitu od oštećenja izazvanih plavim svjetlom navodi crvene alge.
Dermatolozi očekuju da će se sastojci koji štite od plavog svjetla sve više uključivati u formule proizvoda za njegu kože, kao i u sredstva za zaštitu od sunca. Dosta za zaštitu možete učiniti i sami – smanjite razinu osvjetljenja zaslona ili postavite „noćni rad”, samo nemojte previše potamniti, kako ne biste naprezali oči. Za mobilni telefon koristite hands-free. I ako je ikako moguće, smanjite vrijeme koje provodite pred ekranima svih vrsta.