Zašto je u svijetu opet porastao broj kirurškog zatezanje kože te zašto je to ipak najbolja i najisplativija opcija za pomlađivanje lica koje gubi nekadašnje konture, objašnjava doc. dr. sc. Aleksandar Milenović.
Nakon invazije neinvazivnih metoda pomlađivanja lica - s pomoću hijaluronskih filera, botoksa i lasera - čini se da važnu stratešku poziciju u borbi protiv starenja ponovno zauzima facelifting. Riječ je o kirurškoj metodi postavljanja kože, potkožnog masnog tkiva i takozvanog aponeurotskog sustava u trećem sloju u novi položaj kako bi se lice podiglo, zategnulo i pomladilo. O velikom povratku svjedoče i brojke: lani je u Velikoj Britaniji broj pacijenata koji su se odlučili podvrgnuti faceliftingu porastao za čak 97 posto, a vrhunski kirurzi iz Los Angelesa kažu da je ta operacija doživjela takav “revival” da se na nju čeka godinu dana i plaća 250 tisuća dolara. Neki to povezuju sa štrajkom holivudskih glumaca, koji nisu snimali pa su tu pauzu mogli iskoristiti da odu “pod nož” i nekoliko tjedana se oporavljaju skriveni od javnosti. No, postoje mnogo važniji i konkretniji razlozi zašto je facelifting ponovno “in”, a jedan od njih je i činjenica što je to u konačnici najbolja i najisplativija opcija za pomlađivanje lica. Neinvazivne tretmane treba ponoviti više puta, mogu izazvati nuspojave poput nekroze tkiva, upalnih procesa i poremećaja cirkulacije, a facelifting se odradi jednom i rezultat traje najmanje deset godina.
"Facelifting je “best buy” metoda, ali u pravom trenutku. Trebamo procijeniti do kada su nam potrebne nekirurške metode, a kad krećemo s kirurškim. One se međusobno ne isključuju i nisu usporedive, a sukob između kirurgije i nekirurgije stalno se potencira. Moramo imati i jedno i drugo, jer niti facelift može riješiti teksturu kože, niti fileri i botulinum toksin do kraja mogu riješiti konture. Trebamo se nadopunjavati, a ne međusobno isključivati. Ja sam u Hrvatskoj bio jedan od pionira i nekirurških metoda, no bile su mi nadomjestak i takozvani “final touch” nečega što ću kirurški odraditi. Instinkt mi je rekao da ne bježim od kirurgije i mislim da sam dobro odlučio jer nas je sve manje u kirurškom dijelu estetske medicine. Neki danas odu na dva tečaja i proglase se “key opinion” liderima i onda ex katedra govore. Na kraju su nekirurški pacijenti počeli izgledati neprirodno, jer oni koji se bave samo tim metodama nisu znali kada treba stati", ističe doc. dr. sc. Aleksandar Milenović, maksilofacijalni kirurg i plastični kirurg glave i vrata, koji smatra da su pojmovi “neinvazivni facelifting”, “laserski facelifting”, “hijaluronski facelifting” i “mini facelifting” samo marketinški trik. Voditelj Odjela kirurgije tumora glave i vrata Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice i Odjela za estetsku kirurgiju Poliklinike Kustec kaže da postoji samo jedan facelifting - kirurški - i da se ostali ne bi smjeli tako zvati. Dr. Milenović ih je dosad odradio oko 800 i naglašava kako je postupak kroz godine uznapredovao pa je i vrijeme oporavka kraće, do dva tjedna.
"Danas pacijenti inzistiraju na što kraćem postoperativnom razdoblju pa smo usavršili i instrumente i tehniku. Putovali smo u Ameriku i vidjeli kako to rade najbolji, primjerice Dan Baker, te postali brži i spretniji. U konačnici izgledamo deset godina mlađe, koliko rezultat i traje, a nakon toga se postupak bez ikakvih problema i komplikacija može ponoviti. Kod nas to nije tako često kao u drugim državama, jer naši ljudi misle da ne moraju biti lijepi nakon šezdesete, a takva svijest bi se svakako trebala mijenjati", govori dr. Milenović, dodajući kako postupak traje do dva i pol sata, izvodi se pod općom anestezijom, a nakon toga se pacijentima preporučuje mirovanje 10 do 14 dana. Idealnim kandidatima za facelifting smatra mršavije žene, one koje se nisu pretjerano izlagale suncu i utrenirane su pa nemaju mnogo masnog tkiva i podbradak.
"Pedeset je najniža dob za facelifting. Iznimno može i ranije, no ako netko nije dovoljno zreo za njega, i ako se ne može dobiti minus deset godina, neću ga raditi jer je to bacanje novaca. A ja želim da nakon faceliftinga pacijentica bude sretna i da izgleda bolje", govori Aleksandar Milenović, koji bi volio da dođe do suradnje estetskih dermatologa i estetskog kirurga, čega u Hrvatskoj još nema. Želio bi da se i u estetskoj medicini formira konzilij koji bi došao do zajedničkog i najboljeg zaključka.
"Svaka pacijentica bi si trebala odabrati i jednog doktora koji bi se dugoročno brinuo o njenoj ljepoti i napravio strategiju kako da bude lijepa do sedamdeset i više godina. To bih ja napravio kad bi mi trebalo - odabrati doktora za kojeg mislim da je simpa, realan i da nije pohlepan i reći mu da do u detalje želim znati kad i zašto radim određeni postupak", govori dr. Milenović, dodajući kako on osobno mlađim ljudima preporučuje neinvazivne, a starijim osobama, čiji loš tonus kože hijaluron i biostimulator ne mogu popraviti, invazivne metode. Svjestan je činjenice da čarobni štapić za mladost ne postoji, no sretan je što se vratio facelifting, kojeg naziva “back to basics”, jer ga se potpuno nepravedno pokušalo istisnuti iz svijeta ljepote.