Rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof.dr.sc. Snježana Prijić-Samaržija odmalena je bila ispred svojih vršnjaka. Takva je ostala i danas pa ne čudi da je 57-godišnja redovna profesorica filozofije Sveučilište doslovno uvela u Europu. Tako je riječko Sveučilište već drugu godinu zaredom jedno od deset članica Europskog sveučilišta YUFE (Young Universities for Future of Europe), pa studenti mogu birati kolegije u sklopu njih.
- Inicijativa osnivanja YUFA-a je ideja francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koju je Europska komisija prihvatila, da se na području EU do 2025. stvori dvadesetak velikih europskih sveučilišta kako bi mogla konkurirati onim velikim svjetskim. A projektom uvođenja pilot predmeta u osnovne i srednje škole u Rijeci u praksi je pokazala da su mladi, suprotno uvriježenom mišljenju, zainteresirani za stanje i budućnost zemlje, grada i kvarta u kojem žive - dovoljno je samo pokazati im kako to mogu postići - kaže Prijić-Samaržija za Gloriju.
Građanski odgoj je već godinama zaslugom Grada Rijeke izborni predmet u višim razredima osnovnih škola, čime je dokazano koliko je važno da i tinejdžeri znaju kako funkcionira društvo, odnosno njihova lokalna zajednica.
- Kako je suradnja sveučilišta s lokalnom zajednicom meni poželjna i prirodna, ove godine smo krenuli s nadogradnjom tog predmeta, odnosno, pilot projektom u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji. Kurikulum predmeta “Škola i zajednica” kreirala je skupina stručnjaka riječkog Sveučilišta, zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, Prve riječke hrvatske gimnazije i predstavnika civilnog sektora - priča rektorica. Izborni predmet ponudio je deset tema i problema, a učenici su izabrali onaj koji smatraju najurgentnijIm u njihovoj sredini. Riječkim je srednjoškolcima to bio manjak zelenih površina u gradu. Nakon analize problema, kurikulum predmeta predviđa aktivni angažman učenika, razgovore s predstavnicima vlasti te izradu anketa kako bi u konačnici napravili svoj prijedlog aktivnosti potrebnih da se Rijeka “zazeleni”.
- Interes je velik. Nakon pilot faze, konačni kurikulum predmeta “Škola i zajednica” uputit ćemo na akreditaciju Agenciji za odgoj i obrazovanje, nakon čega bi ga, kao izborni predmet, mogla ponuditi svaka srednja škola - ističe Snježana Prijić-Samaržija. Zadnjih godina sve više mladih, poput danas 18-godišnje Šveđanke Grete Thunberg, žele utjecati na svijet u kojem žive.
- Mladi se jako pronalaze u ‘zelenim’ temama. I tu je važna uloga sveučilišta, koje nije samo mjesto visokog obrazovanja i istraživanja, već mora biti uklopljeno i u lokalnu i u globalnu zajednicu - kaže Prijić-Samaržija, ističući da kroz ovaj prijedlog građanskog odgoja mladi na posve drugačiji način uče kako funkcionira društvo u cjelini, kako se donose odluke i mijenjaju politike, da bi se mogli i znali jednog dana i sami kompetentno uključiti.
Upoznavanje sustava
Prije nego što je izabrana za rektoricu, Snježana Prijić-Samaržija osam je godina bila prorektorica. Upoznala je sustav, a već tada je sudjelovala u radu institucija Europske unije koje su se bavile visokim obrazovanjem. I shvatila je da kao rektorica može napraviti korak dalje - sveučilište povezati s međunarodnom sveučilišnom zajednicom, ali i s lokalnom. - Moj program je naslovljen ‘Otvoreno sveučilište za otvoreni svijet’, dakle otvorenost prema svijetu, ali i prema sredini gdje živimo, da poboljšamo kvalitetu života i rada u svim aspektima - kaže Prijić-Samaržija, koju su u kandidaturi podržali i suprug Slaven Samaržija (57), ekonomist te njihova jedinica Hana Samaržija (24), koja je prije desetak dana, kao jedna od najboljih studentica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirala filozofiju i komparativnu književnost.
Snježana Prijić-Samaržija također je odrasla kao jedinica, a njezini roditelji nisu ni pokušavali utjecati na kćerin izbor. Otkako je krenula u školu, bila je odlikašica, te je imala brojne izvanškolske aktivnosti. U petom osnovne upisala se u novinarsku grupu i ubrzo postala glavna urednica časopisa “Mi”. Voditeljica grupe profesorica engleskog Hilda Wagner prijavila je njihov časopis na natječaj i osvojili su prvu nagradu u tadašnjoj Jugoslaviji.
- A nagrada je bila put u Pariz! Išli smo svi, tjedan dana. Bilo je to moje prvo samostalno putovanje, bez roditelja - prisjeća se Snježana, dodajući da je bila i previše znatiželjna, u višim razredima upisivala je školske aktivnosti, mlade kemičare, biologe, matematičare... Profesorica kemije primijetila je njezin poseban interes te joj dala knjigu o nobelovki Marie Curie da napravi izlaganje o njezinom životu i doprinosu znanosti.
- To me na neki način usmjerilo i odredilo, fascinirala me njezina radna energija i posvećenost kao i činjenica da je u tradicionalnom okruženju kao žena ipak uspjela. Bila sam u sedmom osnovne, i iako sam do tada pročitala mnogo knjiga, odlučila sam da će prirodne znanosti, odnosno medicina biti moje područje. To je trajalo do drugog gimnazije, kada mi je profesor Krželj nakon jedne debate rekao da sam predodređena za društvene znanosti. Filozofija mi je, kasnije, bila otkriće. Otkrivši koliko filozofija, tako apstraktna i teorijska, prethodi svim znanostima i obuhvaća sve što sam voljela, znala sam što ću studirati.
Trenuci opuštanja
Fascinirala ju je francuska književna scena, pitanje ženskog identiteta koje su sjajno elaborirale francuske književnice poput Yourcenar, Duras ili De Beauvoir u čijim je djelima još u srednjoj školi osvijestila problem rodne ravnopravnosti.
- To je i danas jedna od tema moje filozofske priče, ali i odlaska na studij u Beograd koji je uvijek bio bliži francuskoj tradiciji književnosti i umjetnosti. Tada je jedino tamo filozofija bila jednopredmetni studij. Moji su roditelji bili iznenađeni što ne idem na medicinu, no prihvatili su moj izbor - veli Snježana. S njezinim današnjim suprugom, pankerom i rokerom s kojim se družila još u sušačkoj gimnaziji, prohodala je tijekom treće godine studija i godinama su živjeli zajedno. Vjenčali su se 1996., a godinu kasnije postali su roditelji djevojčice Hane.
Za razliku od Snježane, Slaven nije ljubitelj putovanja. Prvo zajedničko putovanje bio im je odlazak u Pariz. Snježana i danas putuje puno, ali uglavnom poslovno. Slaven je rijetko prati, ali na put u Južnu Koreju, u Seul, nije ga trebala nagovarati - odmah je pristao. Preko tjedna, kad se u večernjim satima okupe u svom domu, najvažniji su im zajednički trenuci i to ispred - televizora.
- Obožavamo filmove i serije. Sada gledamo serije “Nasljeđe” i “Prizore iz bračnog života”. Volimo kuhati, suprug više komplicirana jela za vikend, ja ona brzinska, a kćer koja je veganka, sprema zdrave kolače. Volimo i kazalište, kino, izložbe. Nismo od onih koji idu u prirodu. Iako, ja ne mogu bez mora i najljepše u našem stanu mi je pogled na more - govori Snježana Prijić-Samaržija, dodajući da ih Slaven, kad se ona i Hana zanesu u filozofskim raspravama, brzo vrati u stvarnost.
- Nastojim odvojiti posao od obiteljskih trenutaka. Zajedničke večeri i vikendi pomažu mi da napunim baterije nekom osobnom energijom jer me posao potpuno zaokuplja, ali i ispunjava na drugi način. Kao i u školi, želim sto stvari odjednom, sve me zanima, a probleme rješavam kad sam već unutra. I ne odustajem. Mislim da riječko Sveučilište, ali i mi kao zemlja imamo veliki potencijal, bez obzira na to koliko smo, u usporedbi s drugim europskim zemljama, tzv. mala zemlja. Imamo potencijala za uzlet, no dugoročni preduvjet je otvorenost i kvalitetno obrazovanje. Zato mi i jest toliko stalo da dok sam na ovom mjestu pokrenem projekte koji će to omogućiti. Umrežena europska sveučilišta, kakvo želim da je sveučilište u Rijeci, zasigurno su važni pokretači oporavka i održivog društvenog napretka naše zemlje - uvjerena je Snježana Prijić-Samaržija.