Rolanje je jedan od rijetkih sportova koji može biti i zabava i rekreacija. Stoga nije neobično što je mnogima omiljeni način tjelovježbe, pogotovo tijekom proljetnih mjeseci kad nas lijepo vrijeme mami da iziđemo iz zatvorenih prostorija. Vožnjom na koturaljkama (čijim se tvorcem, davne 1760., smatra Belgijac Jean-Joseph Merlin), aktivni su svi mišići – osobito gluteusa (mišića stražnjice), natkoljenice, trbuha, leđa i ramena – a za sat vremena umjerenog rolanja sagorijeva se čak 550 kalorija. Isto tako, boravak na svježem zraku i kretanje pomažu u ublažavanju stresa.
Da biste se rolali, postoji samo jedan preduvjet: ako ste početnik, uzmite poduku iz tehnike vožnje. No, bez obzira na iskustvo, padovi su uvijek mogući te ih treba ublažiti dodatnom opremom: kacigom te štitnicima za dlanove, laktove i koljena.
Pri izboru koturaljki najvažnije je odabrati odgovarajući broj cipela (koja ne smije biti ni premala niti prekomotna), najbolje od sintetskog materijala colmaxa, koji odvodi toplinu (jer je rolanje proljetni i ljetni sport), osovina neka bude aluminijska, dok kotači ovise o podlozi. Ako je glatka, kotači trebaju biti tvrdi, a ako je mekana i ‘grbava’ – mekši.
Ipak, liječnici sportske medicine tvrde da rolanje nije bezazleno te da ozljede mogu biti ozbiljne: prijelomi ruku ili nogu, ozljeda glave i trtične kosti samo su neke od njih. Također, osobe koje boluju od artroze ili oštećenja kralježnice, trebale bi izbjegavati ovaj način rekreacije jer bi im se zdravlje moglo pogoršati. Ipak, podaci nekoliko svjetskih osiguravateljskih kuća govore da je rolanje sport u kojem u prosjeku ima najmanje ozljeda, pa se njime mogu baviti i djeca i odrasli.
Rolati se može i u zatvorenim prostorijama, odnosno u posebnim kružnim dvoranama (u Hrvatskoj ih, zasad, još nema), no boravak u prirodi ipak pruža potpuniji doživljaj.
Damir Leljak