Izreka da se u malim bočicama krije otrov, koja znači da ne treba podcjenjivati ono što nas ne impresionira svojom veličinom, mogla bi se u kozmetičkoj njezi primijeniti i na serume. To je relativno nov način njege (sustavno su se počeli proizvoditi prije dvadesetak godina), a zovu ih još eliksiri ili koncentrati – jer pružaju učinkovitu, brzu i direktnu njegu kao rijetko koji drugi kozmetički preparat, i sve to u malim količinama.
Za blagotvoran učinak dovoljno je – štoviše, preporučljivo – nanijeti samo nekoliko kapljica seruma. A razlog je tome, objašnjava dermatologinja Ljiljana Škrinjar, velika koncentracija aktivnih sastojaka.
– Serumi, koji mogu biti u obliku gustih tekućina – mliječnih ili prozirnih – specifični su po tome što njihovi aktivni sastojci ulaze točno u onaj dio kože gdje se želi postići njihovo djelovanje. Dakle, djeluju ciljano – objašnjava dr. Škrinjar, dodajući kako bi se serumi mogli podijeliti u tri osnovne skupine: anti-ageing serumi, koji se bore protiv znakova starenja kože (opuštenog tonusa, bora, staračkih pjega…), hidratacijski, za kožu kojoj nedostaje vlaga, te seboregulacijski, koji se koriste u njezi masne kože. Potonji su namijenjeni mlađoj koži, s proširenim porama i bubuljicama, a ne koriste se stalno nego po potrebi. Razlog je taj što oni površinski isušuju kožu (kako bi se reduciralo lučenje sebuma), zbog čega se preporučuje da se nakon nekoliko dana redovitog nanošenja napravi stanka. Tako se, primjerice, serum Sensai Silky Purifying Pore Clarifying Essence, koji sadržava svilene niti, nanosi lokalno (ondje gdje se ‘neželjeni gosti’ nalaze), nježno umasira, ali se ne koristi svakodnevno nego najviše tri puta tjedno.
Kod hidratacijskih seruma, koji najčešće sadržavaju multivitaminske komplekse, postupak je sasvim drugačiji: njih je poželjno nanositi kontinuirano, najmanje šest tjedana, nakon čega bi se trebala uočiti promjena. Slično pravilo nanošenja vrijedi i za anti-ageing serume, koje se preporučuje koristiti nakon 25. godine, a njihov najčešći sastojak je hijaluronska kiselina.
– Iza tog se imena, zapravo, krije posebna vrsta šećera koji prirodno postoji u koži i zadržava vodu, pa ga se kolokvijalno zove ‘hvatačem vode’. Starenjem, hijaluronska kiselina se razgrađuje, njezina obnova i proizvodnja su usporeni, zbog čega koža gubi tonus i dobiva bore. Sve se to može usporiti uz pomoć seruma ili injekcija na bazi hijaluronske kiseline – govori dr. Ljiljana Škrinjar, koja preporučuje i da se prije nanošenja seruma napravi piling. Uklanjanjem mrtvih stanica se, naime, oslobađa put aktivnim sastojcima.
Koju god vrstu seruma odabrali, zajedničko im je to što se nanose lokalno – na lice (čelo, nos, bradu ili oko očiju, kako bi se uklonili podočnjaci), odnosno, na područje vrata i dekoltea – te što ih koža dobro upija. Mogu se koristiti i u dnevnoj i u noćnoj njezi, kao nadopuna kreme ili kojeg drugog preparata iz iste kolekcije.
Osim za kućnu njegu, serumi se koriste u kozmetičkim salonima, kao dio tretmana – obično završni. Većinom su to anti-ageing, ali i takozvani quick fix tretmani, koji u trenu uklanjaju znakove umora na licu. Takvi su rituali ljepote veoma popularni kod holivudskih zvijezda uoči dodjele Oscara.
Tonka Bojanić, vlasnica Kozmetičkog salona Linda na zagrebačkom Jarunu, kaže, pak, kako njezine klijentice obožavaju Flash Beaute, tretman namijenjen svim tipovima kože. Njegov ključan segment je nanošenje Sothysovog koncentrata, to jest, multivitaminskog kompleksa koji kožu u trenutku revitalizira, osvježava i hrani. Često ga, stoga, koriste mladenke ili one žene i djevojke koje moraju zablistati u nekim posebnim prilikama, a koža im baš i nije u najboljem stanju. Zanimljivo je da multivitaminski serum, koji se koristio u tretmanu, klijentice mogu ponijeti sa sobom i njegovati se kod kuće. A kako su dostatne male količine tog preparata, u prosjeku će im potrajati desetak dana.
Snježana Dragojević Harapin