U Europskom parlamentu se jučer održao prvi dijalog o Mehanizmu oporavka i otpornosti, financijskog paketa u kojem se nalazi čak 672,5 milijardi eura za sanaciju štete izazvane pandemijom koronavirusa. Europarlamentarci su od povjerenika zaduženih za provedbu dotične mjere, potpredsjednika Komisije Valdisa Dombrovskisa i povjerenika Paola Gentilonija, tražili ažurne informacije o statusu Nacionalnih planova oporavka i otpornosti, datume prvih isplata financijske pomoći i metode nadzora transparentnosti namjenskog trošenja sredstava.
- Do roka kojeg je Komisija inicijalno zadala svoje je Nacionalne planove predalo ukupno 14 zemalja članica, no vrijedi naglasiti kako 30. travnja nikada nije bio strogo definiran kao konačni rok, zato što smo naglasak stavili na kvalitetu samih strateških planova – objasnio je potpredsjednik Dombrovskis, naglasivši kako je „vrlo zadovoljan viđenim”, ali i „intenzivnim dijalogom kojeg je posljednjih mjeseci imao s vladama država članica tijekom konzultacija o strateškim ciljevima”.
Prema informacijama koje je predstavio zastupnicima Odbora za proračun i ekonomska pitanja, do 30. travnja Nacionalne planove za oporavak i otpornost, predale su Portugal, Grčka, Njemačka, Francuska, Slovačka, Danska, Luksemburg, Latvija, Slovenija, Austrija, Belgija, Italija, Poljska i Španjolska.
Hrvatska nije bila među državama koje su do zadanog roka dostavile svoje Nacionalne planove za oporavak i otpornost.
- Većina planova koji još uvijek nisu predani trenutno se nalaze u svojoj završnoj fazi, pa očekujemo kako bi ih vlade dotičnih članica mogle dostaviti do kraja svibnja, ili najkasnije, do početka lipnja – zaključio je Dombrovskis, objasnivši kako će Europska komisija, potom, naredna dva mjeseca evaluirati planove prema prethodno zadanih 11 kriterija.
U slučaju da sve bude išlo prema planu, tvrdi potpredsjednik Komisije, članice bi prve rate financijske pomoći na svojim računima mogle vidjeti već ovo ljeto.
- Najveći izazov većini država članica bit će ispuniti sve one ciljeve koje su nam obećali u svojim Nacionalnim planovima oporavka i otpornosti – zaključio je povjerenik Paolo Gentiloni, naglasivši kako ga je ugodno iznenadila spoznaja da je većina zemalja EU27 svoje planove osmislila s ciljem sinergije razvojnih smjernica Komisije.
Europarlamentarci su od predstavnika Komisije tražili garancije da će ih se dijalogom redovito uključivati u proces implementacije mehanizma, ali da će se isto omogućiti i nacionalnim parlamentima država članica.
- Od ovog procesa očekujemo da će biti vrlo intenzivan i brz, ali ćemo nastojati s Parlamentom i Vijećem dijeliti sve informacije u onom kapacitetu u kojem to bude moguće – obećao je Gentiloni.
Podsjetimo, tzv. Dijalog o reformi i oporavku između Europskog parlamenta i Komisije održavat će se na dvomjesečnoj bazi s ciljem nadzora provedbe reformi koje se traže implementacijom Mehanizma za oporavak i otpornost.
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.