Koliko je ljudi u Hrvatskoj umrlo od ili s covidom-19 u siječnju?
- U siječnju je u Hrvatskoj od covida-19 umrlo 1254 građana ili u prosjeku 35 dnevno. Nažalost taj se trend nastavio i u veljači s tim da su dnevne brojke veće pa je samo u prvih pet dana umrlo 267 građana. Razlog velike smrtnosti je premali broj cijepljenih poglavito starijih od 60 godina i činjenica da mnogi zaraženi prekasno potraže liječničku pomoć. U Hrvatskoj je cijepljeno samo 56,6 posto građana a u nekim županijama gdje je smrtnost najveća, poput Splitsko-dalmatinske, procijepljenost je samo 36 posto. U bolnicama uglavnom završavaju starije osobe s drugim kroničnim bolestima od kojih je samo 15 do 20 posto cijepljenih.
Koliko je jedinica u intenzivnoj njezi u zdravstvenom sustavu namijenjeno bolesnicima s covidom-19?
- Nakon što je na početku pandemije KB Dubrava bila isključivo covid bolnica pokazalo se da je bolje rješenje da sve bolnice imaju covid odjele (34) a to znači da se oni po potrebi otvaraju ili zatvaraju kako bi se mogao raditi i dio tzv. hladnog bolničkog programa ako nema velikog pritiska covid pacijenata. To znači da se dio od 795 jedinica intenzivne skrbi u bolnicama pretvara u covid intenzivne jedinice ali ne u potpunosti kako bi s moglo pomoći primjerice hitnim pacijentima koji nemaju covid-19. Dio pacijenata koji ne trebaju respirator već samo liječenje kisikom leže u 'običnim' covid odjelima koji se također otvaraju i zatvaraju ovisno o potrebi. Inače, u bolnicama imamo više od 550 stacionarnih respiratora i još oko 160 mobilnih te 36 ECMO uređaja koji zamjenjuju funkciju pluća i srca. Najveći je problem kadrovski, poglavito nedostaje medicinskih sestara jer za njegu teških covid pacijenta treba dvostruko više osoblja.
Jesmo li kupili postojeće lijekove protiv bolesti covid? Koje i koliko?
- U Hrvatskoj se liječenje covida-19 provodi prema međunarodnim smjernicama što znači da su pacijentima na raspolaganju svi lijekovi koje je EMA (Europska agencija za lijekove) do sad registrirala za tu bolest. Riječju, uz kortikosteroide kao standardnu terapiju, liječenje se provodi i remdesivirom za pacijente s težom upalom pluća. Do kraj prošle godine Hrvatska je za taj lijek potrošila 100 milijuna kuna i on se i dalje nabavlja ovisno o potrebama. Također je nabavljen i najnoviji lijek, monoklonsko protutijelo Ronapreve (kazirivimab/imdevimab) koji se koristi za liječenje pacijenta s covidom-19 s blažim ili umjerenim oblikom bolesti ako se radi o imunokompromitiranim osobama. Lijek se daje u bolnicama intravenozno. Ukupna nabava od prosinca, kad je lijek registriran, iznosila je 30 milijuna kuna. Uz ove nove lijekove za liječenje se koristi i antitrombotička profilaksa niskomolekularnim heparinima te liječenje antibioticima kad dođe do bakterijskih upala. Ukupno je za liječenje do kraja prošle godine potrošeno 1,5 milijardi kuna a ukupna zdravstvena skrb koja uključuje testiranje, cijepljenje i bolovanja koštala je u 2021. 3,5 milijardi kuna.