Podrška građana Europskoj uniji i posebno Europskom parlamentu porasla je tijekom javnozdravstvene krize, potvrđuje novo istraživanje Eurobarometra objavljeno u utorak, 8. veljače.
Gotovo trećina ispitanika (32%) izabrala je demokraciju kao najveću europsku vrijednost koju treba braniti, a slijede je sloboda govora i mišljenja (27%) i zaštita ljudskih prava u EU i svijetu (25%), prema novoj anketi Eurobarometra koju je naručio Europski parlament.
Sve veći ekstremizam, širenje dezinformacija i slabljenje vladavine prava izazivaju zabrinutost europskih građana.
To reflektira rezultate najnovijeg istraživanja o budućnosti Europe, koje su Europski parlament i Komisija objavili sredinom siječnja 2022., gdje se devet od deset Europljana slaže da još treba raditi na jačanju demokracije u EU.
Jedanaest država članica stavilo je obranu demokracije na prvo mjesto: Švedska, Njemačka, Finska, Italija, Danska, Austrija, Luksemburg, Malta, Poljska, Češka i Mađarska. Ispitanici u Češkoj i Mađarskoj stavili su zaštitu ljudskih prava na zajedničko prvo mjesto. U Hrvatskoj ispitanici ističu da bi Parlament kao prioritetne vrijednosti trebao braniti slobodu govora i slobodu kretanja (po 28 %) te štititi ljudska prava (25 %). Obrana demokracije je na trećem mjestu (22 %).
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, pozdravljajući rezultate istraživanja, rekla je: “Kao što građani s pravom ističu, obrana demokracije najvažnija je europska vrijednost. Ne možemo uzeti demokraciju zdravo za gotovo; ekstremizam, autoritarizam i nacionalizam danas su sve veće prijetnje našem zajedničkom europskom projektu.”
Općenito, europski građani, njih 42%, vide javno zdravstvo kao stalni glavni politički prioritet Parlamenta, nakon čega slijedi borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (40%) i djelovanje protiv klimatskih promjena (39%). U prosjeku EU, mladi ljudi borbu protiv klimatskih promjena stavljaju kao glavni prioritet Parlamentu. Za ispitanike u Hrvatskoj je javno zdravstvo na ljestvici političkih prioriteta u radu Parlamenta na trećem mjestu (34 %), a ispred su: borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (52%) te potpora gospodarstvu i stvaranju novih radnih mjesta (48 %).
Postoji trajni interes europskih građana da saznaju više o radu EU-a. Prema istraživanju, za 43% ispitanika informacija o tome kako se konkretno troše EU sredstva bila bi najzanimljivija. Građani žele saznati više o konkretnim posljedicama europskog zakonodavstva u svojoj zemlji (30%), aktivnostima nacionalnih zastupnika u Europskom parlamentu (29%) kao i o tome što EU čini kako bi prevladao pandemiju COVID-19 (29 %).
“Građani žele i zaslužuju više informacija o konkretnom utjecaju politika i odluka EU-a u svom svakodnevnom životu. Ljudi bi trebali znati gdje se novac troši”, rekla je predsjednica Metsola.
Europski parlament je jasno dao do znanja da bi se isplata EU fondova za oporavak trebala temeljiti na jasnim i odobrenim planovima, biti podložna dosljednoj kontroli i transparentnosti te ovisiti o poštivanju naših temeljnih demokratskih vrijednosti. Ovo potonje se dijelom i provodi jer Mađarska i Poljska, zbog problema s vladavinom prava i prihvaćanjem temeljnih europskih vrijednosti, još uvijek nisu dobile niti centa iz fonda.
Potpora građana EU-u, a posebno Europskom parlamentu, uvelike je porasla tijekom pandemije COVID-19. Velika većina građana EU-a (58%) podržava važniju ulogu Europskog parlamenta u budućnosti, dok je udio građana EU-a s pozitivnim slikom Europskog parlamenta od 2015. porastao za 12 bodova na 36%, uključujući porast od 3 boda od 2019. godine. 45% ispitanika ima neutralan pogled na Europski parlament, a kod samo 17% Parlament ima negativan imidž. Ovaj pozitivan stav stanovništva prema Europskom parlamentu bio je vidljiv i u odražava se i u posljednjem istraživanju Europske komisije Eurobarometar 95.1, koji je pokazao da građani najviše vjeruju Europskom parlamentu od svih institucija EU-a.
Većina građana EU-a (62%) članstvo svoje zemlje u EU-u vidi kao dobru stvar, a samo 9% kaže suprotno, što je već drugu godinu zaredom najviši rezultat od 2007. Gotovo tri četvrtine ispitanika (72%) kaže da je njihov zemlja imala koristi od članstva u EU. U tom smislu, većina ispitanika (63%) kaže da su optimistični u pogledu budućnosti EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....