Ide dobro, ali

Glavni problem u pregovorima o njemačkoj vladi: tko će biti ministar financija?

Pregovorima o formiranju koalicije zeleno svjetlo je u petak dao SPD, u nedjelju Zeleni, a FDP u ponedjeljak
Slijeva: Norbert Walter-Borjans, supredsjedatelj SPD-a, Robert Habeck i Annalena Baerbock, Zeleni, Saskia Esken, supredsjedateljica SPD-a i Olaf Scholz
 Christof Stache

Sve je u redu dok se ne dođe do raspodjele funkcija. I u Njemačkoj je tako.

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Zeleni i Liberalno-demokratska stranka (FDP) nakon završetka pripremnih razgovora kreću u pregovore oko sastavljanja njemačke koalicijske vlade, priopćeno je u petak u Berlinu. “Uvjereni smo da možemo sastaviti ambiciozan i održiv koalicijski ugovor”, stoji u priopćenju.

“Razgovori su prošli u izrazito ugodnoj i konstruktivnoj atmosferi”, rekao je nakon pripremnih razgovora kandidat za kancelara Olaf Scholz (SPD), sadašnji ministar financija. Rekao je da u najveće zadaće koje stoje pred koalicijom spada okretanje obnovljivim izvorima energije. “Radi se o najopsežnijoj industrijskoj modernizaciji u Njemačkoj u posljednjih 100 godina”, rekao je Scholz.

Christian Lindner, predsjednik FDP-a, rekao kako je da semafor-koalicija, nazvana tako po bojama stranaka: crvena (SPD), žuta (FDP) i zelena, jamstvo za temeljnu modernizaciju njemačkog društva. “Već dugo vremena Njemačka nije imala usporedivu šansu za modernizaciju društva, gospodarstva i države”, rekao je Lindner.

image
Christian Lindner, šef FDP-a
Christof Stache

Pregovorima o formiranju koalicije zeleno svjetlo je u petak dalo predsjedništvo SPD-a, a u nedjelju vodstvo Zelenih.

FDP je to napravio u ponedjeljak. I morao odmah reagirati na informacije da najveći sukob traje oko pozicije ministra financija. Proteklih deset godina njemačke politike potvrđuje koliko je važna ta pozicija. Na njoj je bio drugi čovjek Kršćanske unije (CDU/CSU) Wolfgang Schäuble. Koji je postao ljuti neprijatelj kancelarke Angele Merkel kad ga je s te pozicije poslala na mjesto predsjednika Bundestaga (donji dom parlamenta).

Na to mjesto dolazi Scholz i pobjeđuje ne izborima.

Pregovori su protekli potpuno tajnovito, bez curenja informacija u javnost. Osim priče o borbi za glavni politički trofej. Financije.

Lindner je i prije izbora otvoreno rekao da ga zanima taj portfelj. Ali, oko je na tu poziciju bacio i Robert Habeck, supredsjedatelj Zelenih (uz Annalenu Baerbock, koja je vodila kampanju). Što potvrđuje da njegova politička ambicija nije pala u drugi plan i da želi mjesto s kojeg će moći projicirati moguću kancelarsku kandidaturu. Dopisnik The Financial Timesa iz Berlina lijepo opisuje sukob kao nadmetanje dva alfa mužjaka. Koje nije šala jer bi u konačnici moglo dovesti do kraha pregovora. Lindner je 2017. godine srušio koalicijske pregovore Kršćanske unije, FDP-a i Zelenih.

Lindner je za Bild am Sonntag potvrdio da se bitka vodi još oko dva resora: okoliš/klima i rad/socijala. Vanjski poslovi postaju sekundarni. Što je i realno. I u francuskoj je vladi bitno jači ministar financija Bruno Le Maire od ministra vanjskih poslova Jean-Yves Le Driana. Ministri financija, posebno europodručja, bitnije utječu na budući kvalitet života EU. Na toj razini postoji i veća razina integracije i mogućnosti dogovora - ne samo zato što Poljska i Mađarska nisu članice tog područja.

Vanjska politika je blokirana i ostat će tako dok se ne donese odluka o prekidu konsenzualnih odluka. Za što se zalažu njemački Zeleni, ali SPD tomu nije sklon (Scholz je bio pragmatičan: A što ako se donosi odluka koja nam se ne sviđa?).

Okoliš/klima je trebao biti politički plijen Zelenih ali čini se da bi SPD rado taj resor stavio pod svoju šapu. Jer, tu će se vrtjeti veliki novci, “opsežna industrijska modernizacija”, kako kaže Scholz. Jesu nama dragi Zeleni, ali draže nam je zadržati kontrolu nad ključnim procesima. Rad/socijala je važan resor zbog manjka radne snage uz potrebu da se politika vrati na trasu države blagostanja. A to je povijesna baština SPD-a.

Lindner je uvjeren da može ucjenjivati druga dva partnera napuštanjem pregovora. Računajući da će SPD ustuknuti budući da u tom slučaju pada u opoziciju jer Zeleni i FDP imaju mogućnost, slabu, ali ipak mogućnost vratiti se Kršćanskoj uniji. I da će moći nagovoriti Zelene da pristanu na ustupak liberalima. Lindner tvrdi da je dobio mandat poslovne zajednice da jamči zadržavanje javne potrošnje pod kontrolom. Jak argument.

Dokument dogovoren prošlog petka potvrđuje da je Lindner sklon kompromisu jer je pristao da se najniža satnica podigne na €12. Zeleni su odustali od zahtjeva za uvođenjem opće maksimalne brzine u Njemačkoj na 130km/h, a SPD i Zeleni su odustali od podizanja poreza za više platne skupine. Što bi trebao biti signal da su sve tri strane željne vlasti pa da će se možda i dogovoriti o novoj vladi prije Božića.

Analitičari hamburške (Scholzova uporišta) Berenberg banke zaključuju da je predstavljeni prijedlog uravnotežen te da se ne očekuju velike promjene kad je riječ o ekonomskoj politici.

Posebno ističu dvije točke:

  • prepoloviti vrijeme potrebno da se odobre javne i privatne investiciji. Što bi, navode u banci, moglo osloboditi zamjetna ulaganja. Tvrde da sredstva postoje, ali su blokirana zbog birokracije
  • nema povećanja poreza i donošenja novih poreza, poput poreza na bogatstvo koji bi mogao naštetiti tvrtkama. To su dobre vijesti za njemački Mittelstand (male i srednje tvrtke), okosnicu njemačkog gospodarstva. Što otvara pitanje financiranja zelene tranzicije koje bi moglo postati kamen smutnje.

Dokument donosi i glavne odrednice koalicijskog sporazuma (Scholz je rekao da neće biti detaljan kao prošli Kršćanske unije i SPD-a, koji je imao 120 stranica): jačanje digitalizacije, velikodušna pravila amortizacije, posebno za zelene i digitalne investicije, podrška inovacijama, borba za zaštitu klime, podrška sindikatima u borbi za fleksibilno radno vrijeme, bez podizanja dobi za odlazak u mirovinu, ukidanje socijalnog sustava “Hartz 4” i uvođenje velikodušnijeg modela Bürgergeld, građanski dodatak.

Za EU posebno je važna odluka da se ne mijenja Pakt o stabilnosti i rastu o kojem upravo počinje rasprava u Bruxellesu. Oko čega će opet doći do snažne podjele sjevera i juga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 16:36