Očekujete li da će se EU tijekom sljedećeg financijskog razdoblja širiti te koja je država najizgledniji kandidat za punopravno članstvo?
Biljana Borzan, SDP (S&D)
Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan
"Očekujem da će države kandidati napredovati u pregovorima, no odgovor na ovo pitanje će biti lakše dati nakon izbora te kad se potvrdi novi sastav Europske komisije. Puno ovisi o tome koja država će dati povjerenika za proširenje. Ono što moram reći je da se zalažem i očekujem da će EU što prije otvoriti pregovore o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom."
Marijana Petir, nezavisna (EPP)
Marijana Petir
"Vjerujem da će Europska unija biti otvorena za proširenje i osobno bih voljela da iduća država članica bude Makedonija, koja je još davne 2003. godine identificirana kao potencijalana kandidatkinja za članstvo u EU, dok joj je 2005. godine dodijeljen status države kandidatkinje. Svjedočili smo da je Makedonija ostavljena u čekaonici i da su joj se postavljali uvjeti koji drugim državama kandidatkinjama nisu postavljeni. Činjenica je također da je Makedonija prije političke krize koja ju je pogodila bila gospodarski lider te je bila puno spremnija pristupiti EU negoli što su to bile neke države pri svom ulasku u Uniju. Makedoniji treba otvoriti pregovore i dati joj europsku perspektivu. Jasno je da je u tom procesu europskih integracija, Srbija ipak otišla puno dalje, no Srbija nije ozbiljno shvatila pripreme za članstvo u EU. Srbija je dobila puno koncesija ali ne isporučuje ono što je EU očekivala od nje. Srbija treba prioritetno rješiti otvorena pitanja koja zadiru u pravnu stečevinu od toga da treba promijeniti zakon kojim si je uzela ovlasti malog Haaga tzv. ZORZ do toga da treba poštivati ljudska prava i prava nacionalnih manjina ako želi nastaviti svoj europski put."
Tonino Picula, SDP (S&D)
Eurozastupnik Tonino Picula
"Perspektiva članstva u Europskoj uniji jedna je od poluga u demokratizaciji budućih članica, jačanju vladavine prava, institucija i konkurentnosti njihovih ekonomija, što je faktor stabilizacije susjedstva Europske unije. No, treba priznati kako je rast populizma u starim članicama Unije, nastao kao posljedica neadekvatnog odgovora na Veliku recesiju i njegovih posljedica osjetno utjecao na to da među članicama postoji tzv. institucionalni umor od širenja. Članice će, gotovo je sigurno, veći dio sljedećeg petogodišnjeg razdoblja do novog izbornog ciklusa, kao i sedmogodišnjeg, do novog proračuna, provesti u promišljanju međusobnih odnosa unutar EU. Ipak, to ne treba demotivirati zemlje zapadnog Balkana, od kojih je svaka u različitoj fazi pristupanja Uniji, u nastavku reformi. Obzirom na njihovu pojedinačnu veličinu, one Uniji ne predstavljaju velik izazov integracije u ekonomskom smislu, već su upravo pitanja kvalitete institucija i vladavine prava na prvom mjestu."
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....