Sakupite sjemenke i prirpremite ih za pohranu do proljeća

Vrijeme je dozrijevanja i ubiranja plodova, a što s viškom?

Hrvoje Kovač, vrtlar Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu, donosi razliku između spolnog i nespolnog načina razmnožavanja biljaka te pokazuje što sa sjemenjem iz voća i povrća

Nakon što sam nedavno objasnio način na koji možete vegetativno razmnožiti bilje (reznicama i trgancima), imam potrebu nadovezati se na način razmnožavanja i objasniti nešto o generativnom načinu razmnožavanja, odnosno sjemenom. S obzirom na to da sam u razgovoru s ljudima primijetio da im često nije jasna razlika između spolnog i nespolnog načina razmnožavanja biljaka, na pojednostavnjen način ukratko ću opisati o čemu se radi i koja je razlika.

Vegetativno razmnožavanje se naziva jer mlada biljka nastaje iz vegetativnih dijelova biljke (stabljika, list, korijen). Naime, kada razmnožavate biljke vegetativno, u pravilu dobivate mladu biljku koja je genetski identična matičnoj biljci. Za razliku od vegetativnog načina, generativni način (sjemenom) je spolni način razmnožavanja i na ovaj način se uglavnom razmnožavaju biljke koje cvatu, pa ih po nekoj literaturi nazivanju “cvjetnice ili sjemenice”.

Naime, te biljke formiraju cvjetove, koji imaju tučak (gdje se formiraju ženske spolne stanice) i prašnike (gdje se formiraju muške spolne stanice). Nakon što dođe do oplodnje, formira se sjeme. S obzirom da to sjeme nastaje spajanjem muških i ženskih spolnih stanica, genetski materijal je varijabilan. Često se uokolo sjemenki formira usplođe, odnosno plod koji poznajemo kao voće ili povrće. Iako sjemenke iz plodova i bilja možete sakupljati tijekom cijele godine, jesen je ipak vrijeme dozrijevanja i ubiranja plodova, te pripreme za zimski period. Stoga sam vam u današnjem broju odlučio prikazati način na koji možete jednostavno sakupiti standardno sjeme biljaka i adekvatno ga pripremiti za pohranu do proljeća (slika gore).

Birajte isključivo zrele plodove, iz kojih ćete sakupiti sjeme, jer će u zrelim plodovima i sjeme biti zrelo (slika 1). Pokazat ću vam način na koji ćete prikupiti sjeme iz zelenog krastavca, kakvog jedemo u salatama i sl. Krastavac sam odabrao iz razloga što dosta ljudi smatra da je zeleni plod dobar za sakupiti sjeme, međutim, bez obzira što ga mi jedemo zelenog (jer još nije razvio gorčinu kakvu ima kao zreli plod), to nije u potpunosti dozrio plod, tek kad požuti (slika 2), plod je dozrio, a u njemu i sjemenke.

Prepolovite nožićem krastavac, pa pažljivo u cjedilo ostružite sjemenke iz unutrašnjosti (slika 3). Nakon što ste izvadili sjemenke, operite ih nježno pod mlazom mlake vode i očistite dodatno od usplođa. To je iznimno važno, jer ćete na taj način očistiti sjemenke od nečistoća i smanjiti količinu vlage, koju bi stvaralo usplođe prilikom sušenja. Također ćete na taj način skratiti dužinu sušenja sjemena, a i smanjiti mogućnost kvarenja. Nakon što ste sjemenke dobro isprali i očistili, rasprostrite ih po bijelom papiru, koji će upiti višak vlage. Preporučujem tvrđi bijeli papir, kao za kopiranje (slika 4), s kojega kada se osuše, nećete imati problem skinuti sjemenke, a možete i praktično olovkom napisati na njemu o kojoj vrsti sjemena se radi (slika 5).

Nekada se preporučalo koristiti stari novinski papir, jer je bio dostupniji, međutim da biste spriječili kontakt sjemena sa bojom od tiskanja, osobno preporučujem da radije koristite bijeli papir. Ponekad, kada je vrijeme još toplo, možete koristiti i tvrđi najlon, sa kojeg je još lakše nakon sušenja, sastrugati sjemenke, pogotovo ako su sitnije, međutim, u tom slučaju morate češće preokretati sjemenke, da se podjednako suše. Zatim, stavite papir s vlažnim sjemenkama na suho, toplo i prozračno mjesto, najbolje negdje u hlad, gdje će se sjemenke dobro osušiti. Nakon što su se osušile, sastružite ih i stavite u malene papirnate vrećice ili papirnate koverte, na koje ćete napisati o kojem se sjemenu radi. Potom ih složite u drvenu ili kartonsku kutiju (slika 6), koju ćete pohraniti na suho i toplo mjesto do proljeća.

Savjet više

Osobno, zagovornik sam “starih sorti” voća i povr- ća, tzv. autohtonih sorti. To voće i povrće su sjemenom uzgajale naše bake, prenosilo se s koljena na koljeno i genetski prilagođavalo uvjetima u kojima je raslo i prirodnim odabirom, stjecalo otpornost. To je sjeme koje vam može dati najbolji urod, a i posebno je ukusno. Jednom kada nabavite takve sorte, i vi ih možete, iz generacije u generaciju, razmnožavati sjemenom. U Hrvatskoj postoji nekoliko udruga koje se bave očuvanjem ovakvog sjemena. Raspitajte se i nabavite ga.

Jeste li znali

Modernom tehnologijom, postignute su različite vrste sjemena:

1. Standardno sjeme; Uobičajeno sjeme, u trgovinama ima kraticu “St”

2. Hibridno sjeme; Dobiveno je križanjem linija sjemena, pri čemu nastaje tzv. F1 generacija. Iz takvog sjemena izrastaju biljke, koje su po svojim osobinama i kvaliteti bolje od roditeljskih biljaka. U trgovinama ih možete pronaći sa kraticom “F1”

3. Sjeme na vrpcama; Sjeme je postavljeno na vrpcu, zbog čega ga nakon klijanja ne morate rasađivati da ga prorijedite, nego odmah ima određen razmak

4. Kalibrirano sjeme; Sjemenke su sve točno određene veličine

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. studeni 2024 04:14