Zrinka (30) je vrlo neočekivano i silovito dala otkaz na prošlom poslu. Jednog dana, dok je po tko zna koji put obavljala isti zadatak, shvatila da jednostavno više ne želi biti tamo. Čim je šefu uručila otkazno pismo, osjetila je olakšanje. Neko vrijeme je uživala u novostečenoj slobodi, no znala je da mora pronaći novi posao.
Sljedećih nekoliko mjeseci bilo joj je iznimno teško; posla nije bilo na vidiku i uhvatila ju je panika kako će dalje živjeti. Ipak, sreća je bila na njezinoj strani i uspjela se zaposliti velikoj tvrtki. Brzo se snašla, „kliknula“ s kolegama i ponovo je osjetila ono dobro joj poznato uzbuđenje oko posla. Nije se ni okrenula i već je prošla godina dana, dvije, tri. Puno se toga promijenilo u to vrijeme – došlo je i otišlo mnogo kolega i kolegica, novi šefovi zamijenili su stare i svi oni su vodili svoju politiku. Organizacija u tvrtki bila je vrlo kaotična, posao loše strukturiran, a ona i još nekolicina njezinih kolega stalno su morali „podmetati leđa“ i raditi van svojih kapaciteta. Zrinkin stres se samo gomilao, zadaci su joj predstavljali sve veću muku i svakog dana je odlazila s grčem na posao. Počeo joj je trpjeti i privatni život – nije imala volje ni snage viđati se prijateljima, družiti s obitelji te je svima samo govorila o tome kako joj se taj posao gadi. Loše je spavala, imala je mučnine kada se sjetila da sljedećeg dana mora ponovo otići tamo. Partner više nije mogao gledati kako se muči pa ju je savjetovao da počne tražiti novi posao, a u međuvremenu krene na psihoterapiju. U razgovoru sa stručnjakinjom saznala je da je jednostavno „pregorjela“.
Ova priča nastala je prema istinitom iskustvu jedne mlade žene koja je zbog pritiska na poslu, toksičnog okruženja i nerealnih zahtjeva pokleknula pod velikom količinom stresa. Međutim, Zrinka nije jedina koja se našla u beskrajnom žrvnju bolesti novog doba, kako neki vole zvati burnout sindrom. Stručnjakinja za neuroedukaciju dr. sc. Branka Novosel 2019. je provela istraživanje o burnoutu među Hrvatima i došla do zaključka da gotovo trećina Hrvata osjeća visoku razinu stresa te se s njime ne znaju nositi. Na uzorku od 1000 zaposlenika doznala je da je stres najprisutniji kod generacije X i Y, odnosno milenijalaca.
Nadalje, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) iste je godine uvrstila burnout u Međunarodnu klasifikaciju bolesti kao profesionalni fenomen, što znači da ga se smatra izravno povezanim s radom. Međutim, ovaj sindrom može se javiti i kod preopterećenosti partnerskim i obiteljskim odnosima te drugim aspektima života. Ipak, to što ste osjećate umorno, iscrpljeno i ne da vam se raditi ne znači da ste automatski pregorjeli. Granica između stresa i burnouta je nejasna te je često teško vidjeti gdje jedno završava, a drugo počinje. Zato ćemo u nastavku objasniti kako prepoznati razlike između te dvije pojave i kako si pomoći u oba slučaja.
Stres nije isto što i burnout
Moderan način života, u kojem su produktivnost i uspjeh vrlo često prioriteti nad mentalnim zdravljem, stvara nam pritisak da stalno nešto moramo. S vremenom se on povećava, izazovi postaju sve teži, a nekad i nerješivi. Tada se javlja stres kao prirodni odgovor tijela na unutarnje ili vanjske pritiske. Njegova je svrha pripremiti vas za izazove, bilo pozitivne ili negativne.
Da, dobro ste pročitali. Stres ne mora biti nužno samo u negativnom kontekstu. Pozitivan stres može vam pomoći da postanete budni i postignete svoje ciljeve. Na primjer, rok nekog projekta može vas navesti da se više usredotočite na njegovo rješavanje. U svim ostalim slučajevima, reakcija na stres dovodi do osjećaja preopterećenosti i toga da se s njime ne znate nositi, što se naziva distres. Riječ je o akutnom stanju stresa koje ovisi o mnogim čimbenicima – kako netko uopće doživljava potencijalno stresnu situaciju, kakvo je njegovo emocionalno stanje i može li mu netko pružiti podršku. Primjerice, prethodno spomenuti rok za rješavanje projekta može jednu osobu potaknuti da dâ najviše od sebe, dok u drugoj izaziva tjeskobu i uznemirenost.
S druge strane, kada smo izloženi stalnim stresorima, možemo iskusiti kronični stres, osobito ako se onime što nas opterećuje nismo pozabavili od početka. Forma kroničnog stresa naziva se burnout (sagorijevanje) i popraćena je fizičkom i emocionalnom iscrpljenošću, cinizmom, odvojenosti od posla ili drugih aktivnosti te smanjenim osjećajem postignuća. No, „sagorijevanje“ ne mora nužno biti povezano s poslom. Jedno istraživanje sugerira da burnout možemo doživjeti zbog stresa i u drugim područjima života. Primjerice, ako nam je narušeno zdravlje ili odnos s bliskom osobom.
Još neki simptomi burnouta su sljedeći:
- gubitak motivacije i smanjen interes za obveze
- smanjena otpornost na bolesti
- osjećaj beznađa, tuge i razočaranja životom
- anksioznost
- izostanak s posla i zatvaranje „u sebe“
- neučinkovitost u rješavanju zadataka
- problemi s koncentracijom
- zaboravnost
- nagle promjene raspoloženja, nestrpljivost i svadljivost
- depresija
Uz ove simptome mogu se javiti i fizički poput čestih glavobolja, problema s probavom, lupanja srca, otežanog disanja i napetosti u mišićima.
Izlaza ima mnogo
Da biste prepoznali jeste li samo pod stresom ili ste doživjeli burnout, postavite si sljedeće pitanje: „Hoću li se nakon što ispunim obveze osjećati bolje i manje opterećeno?“. Ako je odgovor da, kod vas je stres samo privremeno stanje, no ako ste na pitanje odgovorili s „ne“ i u vama je osjećaj nezadovoljstva i besmisla trajan, postoji mogućnost da ste pred burnoutom. Pa, kako se nositi s jednim, a kako s drugim?
Akutni stres je u mnogim slučajevima moguće ublažiti promjenom navika i uvođenjem novih aktivnosti u raspored. To mogu biti razne tehnike opuštanja, vježbe disanja, druženje s prijateljima, obitelji i kućnim ljubimcima, provođenje vremena u prirodi, slušanje opuštajuće glazbe i slično. Ipak, ova rješenja nekada nisu dovoljna pomoć protiv stresa, a posebice ako je riječ o burnoutu. S obzirom na to sagorijevanje može imati značajan utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje pojedinca, mora mu se pristupiti na nešto drukčiji način.
Fokusirajte se na rješenja
Umjesto da danima razmišljate o tome kako je vaš život loš i bez svrhe, možete se zapitati: „Što točno mogu učiniti da promijenim sadašnju situaciju?“. Uzmite komad papira, zavirite duboko u sebe i napišite konkretne ideje koje vam prve padnu na pamet. Bilo da je to promjena posla, prekid veze, odlazak k liječniku… Potom razmislite koji su to prvi koraci koje možete napraviti da ste bliže cilju.
Prakticirajte mindfulness
Nemogućnost bivanja u sadašnjem trenutku boljka je mnogih od nas. No, u tome nam može pomoći prakticiranje pune svjesnosti, odnosno tehnika mindfulnessa. Ona se često koristi u borbi protiv stresa te pomaže povećanju samosvijesti i dubljem razumijevanju vlastitih potreba, vrijednosti i granica. Osim toga, mindfulness nas može naučiti kako uživati u malim stvarima, opustiti se i mentalno odvojiti od stvari koje nas muče.
Izložite se dnevnoj svjetlosti
Kod hvatanja ukoštac s burnoutom ne znači da se moramo fokusirati samo na mentalni rad, već promjene možemo potaknuti i nečim vrlo jednostavnim. Riječ je o sunčevoj svjetlosti, jednom od najvažnijih prirodnih resursa koji nam je na raspolaganju, a često je potpuno zanemarena u suvremenom načinu života.
Izlaganje dnevnoj svjetlosti pomaže u regulaciji našeg cirkadijalnog ritma, unutarnjeg biološkog sata koji kontrolira našu fiziološku i psihološku ravnotežu tijekom 24-satnog ciklusa te utječe na kvalitetnu sna. Osim toga, dnevna svjetlost potiče proizvodnju vitamina D koji ima važnu ulogu u regulaciji raspoloženja jer potiče proizvodnju serotonina – hormona sreće.
Nedostatak vitamina D može doprinijeti razvoju depresije i anksioznosti, što su česti simptomi stresa i burnouta. Zato je važno što više slobodnog vremena provoditi na svježem zraku i suncu, naravno, uz odgovarajući zaštitni faktor.
Međutim, nemamo svi taj luksuz da možemo bilo kada „pobjeći“ van pa je važno i kod kuće imati pristup dnevnoj svjetlosti. Veliki krovni prozori idealno su rješenje za dobivanje svakodnevne doze vitamina D. Tvrtka VELUX još je prije 80 godina prepoznala važnost dnevnog svjetla i njezin pozitivan utjecaj na wellbeing pojedinca.
Ono po čemu su krovni prozori posebniji od vertikalnih jest ta što propuštaju puno više svjetla u unutrašnjost doma, što je vrlo praktično za razne aktivnosti. Bilo da radite od kuće, bavite se svojim hobijima ili vježbate, pogled kroz prostrani prozor okupan suncem može vam u trenu podignuti raspoloženje. U širokoj ponudi dimenzija i modela VELUX krovnih prozora i oni najizbirljiviji će naći idealan prozor za svoj dom.
Potražite pomoć
I na kraju, nemojte se ustručavati potražiti profesionalnu pomoć. Psiholozi, terapeuti ili savjetnici imaju znanje, iskustvo i alate za rad s ljudima koji se bore sa stresom i burnoutom. Oni su obučeni za pružanje podrške i pomoći u razumijevanju vaših osjećaja, misli i ponašanja te vam mogu pružiti konkretne strategije za suočavanje s tim izazovima. Ponekad se možemo zaglaviti u vlastitim mislima i emocijama te nismo u mogućnosti vidjeti širu sliku. Stručnjaci vam mogu pomoći da steknete perspektivu, sagledate situaciju iz drugog kuta i bolje razumijete uzroke vašeg problema. Sretno!
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Velux
