Koliko novopečeni vlasnici stanova mogu biti frustrirani u nemoći da sami riješe tlocrtni raspored u jednom od značajnijih životnih trenutaka - kupnji stana - moglo se osjetiti na interaktivnoj radionici “Uradi stan” koju je prošlih dana moderirao arhitekt Veljko Armano Linta, u suradnji s DAZ-ovom sekcijom studenata i seniora, tijekom 9. Dana zagrebačke arhitekture.
Naravno, struka će reći da to i jest posao arhitekata. Ipak, ovakve radionice na kojima “više glava” razmišlja o jednom problemu razmještaja stana po potrebi stanovnika vrlo su korisne, edukativne, možda bi se na nekoj razini trebale održavati i češće, kao praksa studentima...
POGLED
- Ne mogu vam opisati koliko sam očajna. Prodala sam veći stan na Savici, dok sam tražila manji stanovala sam kod poznanika, a onda sam kupila novi stan u Podbrežju u onim novim zgradama Grada Zagreba. Stan ima 37 kvadrata plus lođa tri kvadrata, ima jedan centralni prostor s tri vrata. No onako kako je na tlocrtu koji sam dobila nije ga moguće urediti jer jednostavno to što je nacrtano ne stane. Nema uporabnog prostora. Predviđeno je i mjesto za ormar dubine samo 35 centimetara... - nabrajala je jedna od gospođa koja je došla po savjet na radionicu.
Stan s garažom, u kojoj planira držati knjige i druge stvari, i spremištem platila je oko 1600 eura po kvadratu. Zadovoljna je, kaže, pogledom, samim izgledom kvarta i razmakom među zgradama, brojnim parkovima. No razmišljanja o tome kako se prilagoditi životu u stanu, odnosno kako ga razmjestiti, dovela su je mladim arhitektima u DAZ.
- Kao osnovno, ima dobrih dvosjeda koji mogu biti garnitura za sjedenje i za spavanje, u to se isplati uložiti - rekao je jedan od arhitekata.
Ideja gospođe iz Podbrežja bila je da krevet smjesti uz lođu jer su na dva zida radijatori, a negdje mora smjestiti i ormar, pa joj se to činilo jedinom opcijom.
- Apsolutno sve škole arhitekture slažu se da krevet ne smije biti ispod prozora, kod staklenih vrata i slično. To nije dobra opcija. Najbolja bi bila donekle zaštićena pozicija od ulaznih vrata u prostoriju i s preglednog mjesta - rekao je Veljko Armano Linta.
PROMIŠLJANJE
Arhitekti su joj predložili, na brzinu, nekoliko ideja tlocrta. Dobro je u sličnim situacijama, istaknuli su, obrisati sve na slici osim nosivih zidova i priključaka te napraviti prazan tlocrt zbog bitnosti pročišćenja kako bi mogli promišljati i individualizirati standardizirani projektirani prostor. I tako korak po korak, savjet po savjet i gospođa je bivala sve opuštenija, kao da je napokon ugledala “svjetlo u tunelu”. Glavni savjeti arhitekata bili su da promijeni stranu rasporeda kuhinjskih elemenata u odnosu na dobiveni tipski shematski tlocrt, malo smanji kupaonicu jer i tako planira uvesti tuš umjesto kade, a garnituru - krevet stavi nasuprot lođe, te da napravi stol za objed koji se podiže.
- U manjem stanu svaki je centimetar bitan. Ovdje smo napravili zapravo individualizirani tlocrt, što je uvijek poželjno, ako je moguće - rekla je Dorotea Mandić, studentica arhitekture.
Gospođa je s radionice otišla zadovoljna.
- Dali su mi ideje koje mi se sviđaju, otvorili su mi oči - istaknula je ona.
Mnogi danas u Zagrebu kupuju novogradnju, prodaju stare, veće stanove i uzimaju manje, novije. Općenito gledano, rekao je arhitekt Veljko Armano Linta, puno stanova u Zagrebu nije idealno isprojektirano. Ima mnogo i onih koji traže i stanove sagrađene prije 90-ih godina, upravo jer često imaju dobar tlocrt.
Novi kvartovi su “betonjare” i to zbog zakona da po stanu u novogradnji moraju biti dva parkirna mjesta, kaže D. Mandić
LOKACIJA
- Primjerice, jedan stan iz 1969. godine na Knežiji ima kvalitetan tlocrt za mladu obitelj. No zgrada nema kvalitetnu izolaciju, što se dugoročno može riješiti obnovom. Mnogi smatraju i da je do 90-ih godina bila bolja kvaliteta gradnje, danas kvaliteta varira od zgrade do zgrade. Dobro rješenje je naći stan u starijoj zgradi s dobrim rasporedom, pogledom, željenom lokacijom i uložiti u njegovu obnovu, nego nužno kupovati novogradnju. I još se uštedi nešto novca - smatra Veljko Armano Linta.
Novi kvartovi su, dodaje Dorotea Mandić, uglavnom “betonjare”, i to zbog zakonspisa da po stanu kad je riječ o novogradnji moraju biti dva parkirališna mjesta! Tako mnoge nove zgrade umjesto na parkove imaju pogled na parkirališta.
Na radionicu je po savjet došao i gospodin koji je kupio trosobni stan na Vrbanima u zgradi iz 80-ih godina, a prodao je garsonijeru u centru. Kupio je stan za oko 1600 eura po kvadratu, a prodao za oko 2400 eura. Došao je po savjet kako u novom stanu dobiti veću kuhinju i kupaonicu. Drugi je gospodin, s obitelji, nedavno kupio stariji stan od 67 kvadrata. Muči ga raspored jer bi želio dobiti dvije sobe za djecu. Njegov je plan bio od jedne sobe napraviti dvije sobe, što bi zahtijevalo i dodatni hodnik. Arhitektima se ta ideja učinila klaustrofobičnom. Bilo je raznih prijedloga, od toga da pričeka s razdvajanjem djece jer su mala, do toga da se naprave klizna vrata, harmonika, pa se po potrebi može soba razdvojiti i učiniti velikom.
Što kada ne odgovara tipski tlocrt stana?
37 kvadrata i 3 kvadrata lođe. Ovo su dva prijedloga rasporeda
Stan u Podbrežju za malo stariju gospođu, 37 kvadrata plus 3 kvadrata lođa. Nije joj odgovarao tipski dobiven tlocrt stana. Najbolje je, kažu arhitekti, prvo obrisati raspored. Dva individualizirana prijedloga rasporeda arhitekata (slika 2 i 3), a bilo ih je i više...
Najbolje rješenje
Idealan raspored kuhinje
Na prezentaciji teme stanovanja mogao se, od mladih arhitekata, čuti i poželjan raspored kuhinje. Raspored elemenata trebao bi ići u smjeru - prvo frižider, pa nešto radne plohe za odlaganje, sudoper, potom ploha za pripremu - najbolje od 120 centimetara, ali može i kraća, zatim štednjak i idealno bi bilo još 60 centimetara plohe.
Foto: Korana Sutlić, iStock
