Prema istraživanju koje je provedeno na sveučilištu RMIT u Australiji većina domaćinstava krivi svoje vlastito ponašanje, kao što je pogrešno čitanje roka upotrebe, umjesto da pomisle da bi njihov hladnjak mogao biti krivac", rekao je vodeći autor studije u izvješću za medije.
Iako istraživači preporučuju da se određene namirnice drže na temperaturama između 2°C i 7°C, 17 posto kućanstava drži svoje hladnjake na toplijim ili hladnijim temperaturama od spomenutih.
"Kada je hrana previše topla, bakterije se prebrzo razmnožavaju. Kada je hrana previše hladna, može se smrznuti. Oba uvjeta dovode do kvarenja hrane", navodi se u izvješću.
U istraživanju se navodi da domaćinstva koja se ne pridržavaju odgovarajućeg temperaturnog raspona u hladnjaku i zamrzivaču često moraju bacati hranu jer se ona pokvari. Kako bi se borili protiv količine bačene hrane, istraživači su proučavali temperature hladnjaka i zamrzivača u 56 kućanstava. Tokom istraživanja su primijećene nedosljedne temperature u hladnjacima. Neki police u hladnjacima su bilježile temperature i do 10 stupnjeva dok su druge bili na -1 stupanj. Međutim, domaćinstva sa djecom često su iskusila promjenljive temperature jer se hladnjak otvarao i do 20 puta dnevno.
Pokazalo se i da ljudi u kućanstvu nisu svjesni da bi im hladnjaci mogli brže kvariti hranu, posebno ako je temperatura viša od standardne. Čak je i hrana u zamrzivaču postala žrtva pogrešnih temperatura, a 43 posto zamrzivača je testirano kao toplije ili hladnije od predloženog raspona od -15 do -20 stupnjeva.
Zabuna u temperaturama se također može pripisati raznim izvorima koji dijele nedosljedne brojke u vezi s najsigurnijim postupcima.
"Mnoga domaćinstva koja smo uključili u istraživanje su dala prosječne informacije o tome koliko dugo hrana može biti u hladnjaku. Mnogo ostataka je odbačeno jer nije bilo sigurno za konzumiranje", naveli su.
