NEKRETNINE

Za prosječni godišnji dohodak u Zagrebu se može kupiti 6,5 kvadrata, a u Vukovaru 48

Vukovar

 /Shutterstock
Rata stambenog kredita u Osijeku veća je zato što je netko u Splitu prenamijenio svoj stambeni prostor za kratkoročni najam - ističe Vizek

Prošli je tjedan u Okrugloj dvorani Hrvatske narodne banke održan dvodnevni znanstveno-stručni skup "Stanovanje u 21. stoljeću" u organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom.

Znanstveno-stručni skup "Stanovanje u 21. stoljeću" okupio je istaknute međunarodne i hrvatske stručnjake i predavače, a pozdravne govore održali su državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir, viceguverner Hrvatske narodne banke Tomislav Ćorić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Velimir Neidhardt i arhitekt Krešimir Rogina.

image

Ilustrativan fotografija

/Shutterstock

Stambena politika

Znanstveno-stručni skup organiziran je u okviru izrade Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine, kojom Vlada Republike Hrvatske želi omogućiti priuštivo, ugodno i kvalitetno stanovanje svojim građanima, uz povećanu energetsku učinkovitost i arhitektonsku kvalitetu životnog prostora. Nacionalni plan stambene politike ima zadaću pobliže definirati posebne ciljeve u području stanovanja, a svrha je građanima priuštiti pristupačno stanovanje koje istodobno mora zadovoljiti utvrđene standarde kvalitete, a kroz istu je moguće težiti dodatnim ciljevima poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja mladih, naseljavanja deficitarnim kadrom, povećanja radne mobilnosti, olakšavanja života starijim osobama (program 65+), povećanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnosti u arhitekturi, zelene i kružne stanogradnje, održive stanogradnje.

image
/Shutterstock

Nacionalni plan stambene politike je interdisciplinarni dokument za koji je potrebna suradnja stručnjaka iz područja arhitekture, urbanizma, graditeljstva, sociologije, demografije i ekonomije, te prema tim zahtjevima formirana je radna skupina za izradu strateškog dokumenta o stanovanju. Prvi dan stručne prezentacije održali su David Mikhail, Orna Rosenfeld, Roger Riewe, Aljoša Dekleva, Otto Barić, Damir Rako, Miroslav Rajić, Kata Marunica i Siniša Zdjelar pokazujući razne primjere stanovanja kod nas i u drugim zemljama Europe, dok je drugi dan bio predviđen za predavanje arhitekta Simona Hartmanna te dva panela na naslovnu temu. Posebno je bio zanimljiv prvi panel koji je održan nakon predavanja istaknutog arhitekta te ćemo se osvrnuti na nekoliko zanimljivih informacija koje su iznesene na njemu.

image
RANKO SUVAR/CROPIX

Rezultati istraživanja

Na prvom panelu Željko Uhlir okupio je stručnjake iz različitih disciplina te započeo raspravu s pitanjem: "Kako postići priuštivo stanovanje u Hrvatskoj i što bi to zapravo bilo" te zamolio sociologinju Anđelinu Svirčić Gotovac da se osvrne na istraživanje koje je provedeno na području Hrvatske i Slovenije u šest gradova (Zagreb, Split, Osijek, Rijeka, Ljubljana i Maribor) koje promatra stanovanje iz vremena socijalizma i postsocijalizma, gdje je sociologinja, između ostalog, iznijela podatke kako su ispitanicima velika stambena naselja iz socijalističkog razdoblja još uvijek poželjnija stambena opcija, ali tu je sve češća pojava problema vezanih uz održavanje i brigu o zgradama i izgrađenoj okolini (zajedničkim i javnim prostorima). Posljednjih desetljeća sve češće dolazi do iseljavanja srednjih i viših slojeva stanovnika što postupno dovodi do segregacije, ali i propadanja u socijalnom i fizičkom smislu. Navedeni negativni aspekti kvalitete stanovanja zahtijevaju donošenje nacionalnih stambenih strategija i programa obnove koji u zapadnoeuropskim zemljama postoje i provode se, a u većini postsocijalističkih zemalja ne postoje, u čemu Hrvatska nije iznimka. Obnova stambenih naselja neizostavan je dio stambene politike svake zemlje kojim se može ublažiti ili spriječiti daljnje opadanje kvalitete života stanovnika tih naselja.

image

Osijek

Vlado Kos/Cropix/Cropix

Regulacija tržišta

Maruška Vizek, profesorica na Ekonomskom institutu, istaknula je važnost regulacije nekretninskog tržišta prisjećajući se krize iz 2007. godine koja je započela u Americi i prouzrokovala recesiju u cijelom svijetu. Predstavila je nekoliko saznanja iz istraživanja koje institut provodi već četvrtu godinu o tome kako turističke aktivnosti utječu na cijene nekretnina i građevinskog zemljišta. - Prenamjena stambenog prostora u turističke svrhe prelijeva se na cijelu zemlju. Rata stambenog kredita u Osijeku veća je zato što je netko u Splitu prenamijenio svoj stambeni prostor za kratkoročni najam - ističe Vizek.

Vizek u nastavku objašnjava kako su rezultati istraživanja, iako očekivani, bili poprilično zapanjujući. Poznato je da su stanovi u prošlosti bili iznimno nelikvidna imovina, a danas zahvaljujući mogućnosti da ih se vrlo lako preko određenih platformi pusti u najam oni postaju izrazito likvidna imovina. Pokazalo se da, osim na cijene stanova i dugoročnog najma, iznajmljivanje stanova turistima negativno utječe i na kvalitetu života, a to se ujedno odražava i na pad cijena kvadrata u blizini takvih stanova. Istaknula je i podatak da građevinska zemljišta također jako poskupljuju te kako je to trenutno najprodavanija vrsta nekretnine u Hrvatskoj.

image

Split

Paun Paunovic/Cropix/Cropix

Orna Rosenfeld, nezavisna stručnjakinja i savjetnica za stambenu politiku, istaknula je kako je krajnje vrijeme da Vlada uvede regulativu tržišta nekretnina u Hrvatskoj. Smatra da je to nužno u situaciji u kojoj cijene stanova u Europi rastu dva puta brže od prihoda. - Država mora kontrolirati razvoj i limitirati profit developera. U određenim zemljama profit komercijalnih developera je deset posto, a u drugim developeri i ne ulaze u projekt ako im je profit manji od 25 posto - istaknula je.

Željko Uhlir se na podatak o rapidnom rastu cijena nadovezao i brojkama koje svjedoče o alarmantnom stanju u Hrvatskoj. Tako se u Vukovaru za prosječnu godišnju plaću može kupiti 48 kvadrata, u Zagrebu šest i pol kvadrata, a u Dubrovniku samo dva kvadrata. Arhitekt Damir Rako smatra da bi trebalo "probuditi velikog mamuta koji spava" i osigurati uvjete za priuštivo stanovanje osnivanjem inicijalnog odbora za državnu agenciju za stanovanje. Na taj bi način stanovnici Hrvatske, a posebno mladi dobili adresu na kojoj mogu pronaći kvalitetne odgovore ako žele vlastitu nekretninu. Također je pozvao državu da što prije osmisli model gradnje koji će omogućiti mladim ljudima da ostanu u Hrvatskoj, gdje je predložio poznati model stanovanja POS, ali osuvremenjen i prilagođen današnjici.

image

Vukovar

/Shutterstock

Otegotna okolnost

Iako je danas veliki naglasak na održivosti i taj termin je postao jedan od najpopularnijih, on svakako ima i svoju drugu stranu, barem što se tiče Hrvatske. Arhitekt Boris Vidaković, predstavnik mlade generacije, istaknuo je da skupoći kvadrata pridonosi i taj zahtjev za održivosti.

Objasnio je kako u Hrvatskoj imamo tri do pet puta manju platežnu moć od onih država iz kojih obično naručujemo materijale i opremu te kako je ovaj zahtjev o održivosti zapravo dosta otegotna okolnost. Simon Hartmann naglasio je kako je nužno paziti da ne postanemo žrtve "greenwashinga" te kako je naprimjer drvo, koje se općeprihvaćeno smatra održivim materijalom, održivo samo u slučaju da je lokalno proizvedeno i održivo obrađeno. On se udaljava od materijala kao glavnih stavki održive gradnje, napominje prije svega kako je način gradnje bitan i da cijena materijala ne bi trebala biti problem za arhitekturu.

image
RANKO SUVAR/CROPIX

Stručni skup završen je drugim panelom koji je moderirao arhitekt Krešimir Rogina, gdje su se sudionici - Kata Marunica, David Mikhail, Roger Riewe, Aljoša Dekleva, Siniša Zdjelar, Miroslav Rajić, Otto Barić iz perspektive struke osvrnuli na problem regulative od strane države i na polju same arhitekture i urbanizma.

Arhitekt Krešimir Rogina istaknuo je kako on svojim suradnicima na početku bilo kojeg projekta savjetuje da projektiraju kao da nikada nitko nije takvo nešto projektirao, te je naglasio da uvijek treba krenuti ispočetka, kao moguće rješenje spomenutih problema.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. studeni 2024 19:28