Shopping centri: Trgovci obuće i odjeće vrlo oprezni u planiranju otvaranja novih trgovina

Open space prostori, u kojima se sjedi u prostorijama koje se teško prozrače, bit će više pod pritiskom prilagodbe na novonastalu situaciju. Stariji objekti teže će se, pak, nositi s novim zahtjevima zakupnika, kaže Patrick Franolić

Oko najma uredskih prostora i lokala u trgovačkim centrima ove jeseni ne bi trebalo, prema očekivanjima, biti većih turbulencija, ali su ipak neki centri i neke branše pogođeniji od drugih. O tome što se očekuje kod najmova takvih prostora razgovarali smo s Patrickom Franolićem, direktorom međunarodne konzultantske agencije za poslovanje nekretninama Spiller Farmer.
- Kod shopping-centara vidimo da su određeni centri, ovisno o veličini i lokaciji, pogođeniji od drugih, primjerice trgovački centri u Zagrebu, Rijeci i Puli manje nego lokacije u Zadru, Splitu i Dubrovniku. Turistička sezona u Istri i na Kvarneru bila je dulja pa je i pritisak na trgovce manji. Međutim, ne računamo da će doći do značajnijih problema kakvi su bili 2010. i 2011. godine - kaže Franolić.

Patrick Franolić, direktor međunarodne konzultantske agencije za poslovanje nekretninama Spiller Farmer

SPILLER FARMER

STROŽE MJERE

Očekuje da će ipak određen broj trgovaca zahtijevati smanjenje zakupnine, manje od deset posto njih, što, smatra on, ne bi trebalo predstavljati značajan problem za uhodane centre.

- Vjerojatno je da će trgovci puno konzervativnije ulaziti u nove projekte te biti puno oprezniji u potpisivanju dugoročnih ugovora s visokim zakupninama. Trgovci obuće i odjeće su pogotovo vrlo oprezni pri otvaranju novih trgovina. Neizvjesnost o mogućim strožim mjerama, mogući pad potrošnje i porast nezaposlenosti su faktori koji trenutačno negativno utječu na brzinu ekspanzije - rekao je Franolić te dodao da je porastao i broj kupaca koji kupnju sada obavljaju online pa i to negativno utječe na prihode trgovina koje nisu toliko bazirane na kupnju online.

Broj dostupnih uredskih prostora u Zagrebu je manji od tri posto te nije došlo do većih otkazivanja. Doduše, bio je povećan interesa nakon potresa u Zagrebu, za promjenu lokacije privatnih tvrtki i državnih institucija i poduzeća koji su bili u centru grada. Tvrtke nisu otkazivale ugovore o najmu ureda jer su oni uglavnom dugoročni te se ne mogu otkazati bez određenih naknada.
- Ipak, računamo da će se način planiranja, razmišljanja i potrebe za uredskim prostorom srednjoročno promijeniti. Tvrtke će se fokusirati više na rad od kuće, fleksibilizirati radna mjesta te uredske prostore prilagoditi radu u manjim grupama, stoga će sve više odustajati od velikih prostorija - napominje Franolić.

IZVAN CENTRA

Također je vidljivo, dodaje, da su zbog rada od kuće i manjeg broja djelatnika lokacije u uredima na rubu grada postale zanimljivije nego prije. Postoji promjena i u načinu odabira lokacije te su dosadašnje B lokacije izvan centra i šireg centra postale zanimljive. Pritisak na pad cijena najma kod uredskih zgrada, kaže Franolić, još nije vidljiv, ali za neke nekretnine mogao bi biti do deset posto.

- Pad cijena će ovisiti o lokaciji i o mogućnosti pregrade prostora kao ispunjenja novih mjera. Open space prostori, u kojima velik broj uredskih djelatnika sjedi u prostorijama koje se teško prozrače, bit će više pod pritiskom prilagodbe na novonastalu situaciju. Tu je riječ o uglavnom starijim objektima koji će se teže nositi s novim zahtjevima zakupnika - kaže Franolić.
pravila U pogledu novih potreba i radnih navika, većina uredskih prostora se može adaptirati, uz određene investicije, kako bi se poštivala sva pravila koja su trenutačno na snazi.

- Zahtjevi zakupnika uredskih prostora zbog pritiska djelatnika bit će puno veći tako da će arhitekti trebati izmijeniti rasporede unutar ureda te će se mijenjati i sami radni procesi. Implementacija open space prostora, kao dosad, postaje dio prošlosti - smatra Franolić.