Kad su arhitektica Josipa Ćuk i njezin suprug Petar prije četiri godine tražili stan u kojem bi voljeli živjeti, postavili su nekoliko kriterija koje nekretnina mora zadovoljiti prije oduke o kupnji: kvalitetna gradnja, obnovljena fasada, promijenjena stolarija, dvostrana orijentacija, mogućnost druge spavaće sobe, dobra tlocrtna funkcionalna dispozicija stana, vanjski prostor, izba-spremište, nesmetani pogled na grad bez straha od nove izgradnje u neposrednoj blizini koja bi narušila pogled te blizina trgovina, tržnice, parkova, dječjeg vrtića i ostalih bitnih sadržaja. Gotovo sve navedeno pronašli su u stanu površine 60 kvadrata na 13. katu trešnjevačkog nebodera koji je sagrađen 1967. godine prema projektu arhitekta Slavka Jelineka.
- Mene je, kao projektanta, privukla i fleksibilnost prostora koju sam odmah prepoznala. Stan je mogao podnijeti transformaciju druge pregrađene sobe, koja ovisno o korisniku mijenja svoju namjenu, a da time ne narušava izgled ostatka prostora. To je odgovaralo našem dugoročnom planu - kaže nam arhitektica Josipa Ćuk, dodajući kako je stan zadnji put bio renoviran 80-ih godina, s tim da instalacije nisu mijenjane otkad je zgrada sagrađena. Stoga su se odlučili za kompletnu adaptaciju.
- Imali smo pune ruke posla - smije se, dodajući kako su stan "ogolili" do nosive konstrukcije.
- Kad smo digli postojeće podove naišli smo, među ostalim, na pijesak koji smo odlučili iskoristiti za dodatnu zvučnu izolaciju novog poda. Sve instalacije struje, vodovoda i odvodnje smo zamijenili novima, osim grijanja u kupaonici koje smo zamijenili novim radijatorom zbog reorganizacije prostora.
Čiste linije
Ostale gusane radijatore smo ostavili jer su bili i ostali u izvrsnom stanju. Sve zatečene ugradbene ormare, namještaj, sanitarije... smo demolirali. Sve što se moglo iznijeti smo iznijeli - kaže arhitektica i vlasnica Yok studija. Dodaje da su demolirali i sve pregradne zidove čije bi rušenje omogućilo otvaranje prostora. Tako su kuhinju otvorili prema blagovaonici i dobili pogled prema južnoj strani grada.
- Pregradne nadvoje u hodnicima smo reducirali, čime je prostor dobio punu visinu i dodatno osvjetljenje - nabraja dok nas vodi kroz preuređeni stan koji se sastoji od dnevnog boravka, blagovaonice, kuhinje, izbe, hodnika, kupaonice, master sobe, dodatne sobe i balkona.
Uređenje je zamislila u kombinaciji suvremenog i minimalističkog stila, koristeći jednostavne i čiste linije prilikom dizajniranja namještaja koji ima jasnu funkciju u prostoru.
Interijerom prevladavaju svijetli tonovi na zidovima i namještaju u kombinaciji s drvenim hrastovim podom. Centralni prostor, unutar kojeg je smještena kupaonica, obojen je u boju imitacije betona, dok je unutrašnjost kupaonice obrađena perivom bojom u puder nijansi sa svijetlim pločicama. Desno od kupaonice je spavaća soba, dok se u produžetku ulaznog hodnika s lijeve strane prilazi kuhinji te ravno dnevnoj zoni. Nju čine boravak zajedno s blagovaonicom koji ima izlaz na balkončić s pogledom na južni dio Zagreba. Blagovaonica je dodatno preko šanka spojena s kuhinjom.
Posebno je atraktivna staklena pregrada koja omogućuje fleksibilnost i transformaciju dnevne zone, uz divan pogled na zapadni dio grada. Kada se staklena stijena uvuče, odnosno sakrije u pregradni zid, dnevni boravak se poveća i pripadne mu biblioteka.
- Prema prvotnoj zamisli arhitekta Jelineka, naš stan je isprojektiran kao dvosobni stan. To znači da on prema izvornom stanju ima jednu spavaću sobu s dnevnim boravkom i ostalim pratećim prostorima. I on je kao takav sigurno najugodniji za korištenje i kretanje. Međutim, nama je iz funkcionalnih razloga bila potrebna dodatna soba i jedini način kako je to bilo moguće napraviti je da se ‘žrtvuje‘ dio dnevnog boravka. Kako nam se ne bi dogodilo da prostorija u kojoj najviše boravimo bude mračna, odlučili smo se na transparentnu pregradu koja, i kad je zatvorena, ne smanjuje prostor te i dalje propušta svjetlost - kaže.
Pojašnjava nam transformaciju dnevne zone tijekom vremena: ovaj dio stana nekadašnji je radni kutak, danas je u funkciji igraonice, a planirana je njegova skorašnja prenamjena u dječju sobu. Budući da je takvu fleksibilnost planirala u samom početku, biblioteku je dizajnirala s donjom, zatvorenom zonom koja jednog dana može poslužiti kao ormar za odjeću, te gornjim otvorenim policama za knjige.
U stanu je sve osim blagovaonskog i radnog stola te stolaca i garniture rađeno po mjeri, i to na način da svaki predmet ima svoje unaprijed planirano mjesto. Po mjeri su rađeni i svi ugradbeni ormari, od hodnika i spavaće sobe do kupaonice, gdje je kada - kao velika želja Josipina supruga - diktirala organizaciju prostorije.
- S obzirom na to da se radi o kupaonici od samo četiri kvadrata i kadom preko cijele dužine, iznad sakrivenog vodokotlića u punoj je visini izveden skriveni ormar od MDF-a s policama za kozmetiku i sredstvima za pranje - pokazuje nam.
Usporedba cijena
Budući da je stan relativno male površine, a u njemu se puno radnji mora odvijati neometano, velikim staklenim stijenama, svijetlim tonovima i jednostavnim dizajnom u interijeru ostvarila je dojam većeg prostora, a u tom kontekstu je zanimljivo i ogledalo u hodniku koje, preko prozora spavaće sobe, reflektira sliku grada. U stanu nema kiča i bespotrebnih mobilijara, dok se od detalja ističu apstraktne slike Mirne Sišul.
Iako je nama najzanimljiviji dio stana bila staklena pregrada, Josipa kaže da je njoj osobno draga drveno-staklena vitrina u kojoj čuva naslijeđeno posuđe svojih baka i koje koristi u posebnim prilikama.
- Naravno, imamo još neke drage nam stvari koje smo prenijeli iz prijašnjih prostora, poput fotografija, suvenira, knjiga, ploča...
Cijela investicija adaptacije prije dvije godine stajala je nešto više od 31.100 eura, odnosno oko 520 eura po kvadratu. U taj je iznos uključeno sve, od novih instalacija do namještaja koji je većinom rađen po mjeri, što je uvijek skuplje od gotovih tvorničkih proizvoda.
- Ima par elemenata koje možda iskaču iz cijelog troškovnika, kao što su lampa iz finskog brenda Secto Design, parket ili staklena stijena, no oni nas usrećuju svaki dan tako da bih sve ponovila da danas opet radimo adaptaciju - kaže sa smiješkom.
Svakako treba istaknuti da je Josipa kao arhitektica sama izradila arhitektonski projekt i vodila ga, što im je bila ušteda od nekoliko tisuća eura. Također, uštedjeli su na demontaži i rušenju, koje su izvodili sami s prijateljima, te prilikom odabira dekora za namještaj: MDF su koristili samo u kupaonici, gdje je vlažan prostor, dok je ostali namještaj rađen od iverice.
S obzirom na rast cijena materijala u posljednje vrijeme, zanimalo nas je koliko bi takav projekt danas koštao. U suradnji s Josipom Ćuk donosimo pregled troškovnika iz 2021. godine i usporedbu s današnjim cijenama, iz čega proizlazi da bi adaptacija njezina stana danas stajala oko 47.500 eura, odnosno nešto manje od 800 eura po kvadratu.
