Rasprostranjenost živog svijeta kakav danas poznajemo dogodila se u razdoblju posljednjeg zaleđivanja Zemlje i stvaranja ledenjaka, u trećem ledenom dobu, pleistocenu. Ledeno doba je važan dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek. Riječ je o dugotrajnom razdoblju u kojem je temperatura površine Zemlje i atmosfere drastično smanjena, što u konačnici rezultira pojavom ili širenjem ledenih ploha i ledenjaka. Rastapanjem, pak, ledenjaka koji potkopavaju zemlju te se tope i popunjavaju rupu ili prostor koji je stvoren, nastaju ledena jezera koja svoje korijene vuku baš iz rastopljenih ledenjaka.
I upravo je tako nastalo jezero Como, treće po veličini u Italiji (nakon jezera Garda i Maggiore) te jedno od najdubljih jezera u Europi, na nekim dijelovima dublje od 400 metara. Osim toga, Como se smatra jednim od najljepših jezera na svijetu i još od vremena Rimljana utočište je u čijoj su ljepoti uživali aristokracija i bogati. Danas je vrlo popularna turistička atrakcija, okružena predivnim vilama i palačama koje krase umjetnički i kulturni dragulji vrijedni divljenja.
Zbog svoje neizmjerne ljepote jezero Como je oduvijek elitno mjesto na kojem su mnogi poznati imali i imaju svoje kuće za odmor - od Madonne i Georgea Clooneyja, preko Giannija Versacea i Ronaldinha do Sylvestera Stallonea, Juliana Lennona i Richarda Bransona.
I upravo je u Lombardiji, 40 kilometara sjeverno od Milana, na obali jezera u parku od 100.000 četvornih metara, smještena renesansna Villa d'Este, poznata još kao Villa del Garovo. Od 16. stoljeća kada je sagrađena kao ljetna rezidencija za kardinala Coma, doživjela je značajne promjene, ali su sačuvani fragmenti izvorne arhitekture.
Na mjestu današnje vile Gerardo Landriani, tadašnji biskup Coma, osnovao je 1442. godine ženski samostan. Samo stoljeće kasnije kardinal Tolomeo Galion je srušio samostan i naručio od talijanskog slikara, kipara i arhitekta Pellegrina Tibaldija, koji je vodio i gradnju milanske katedrale, da mu dizajnira rezidenciju za vlastite potrebe. Tako je Villa del Garovo zajedno s predivnim vrtovima sagrađena 1570., a sama gradnja je trajala dugih pet godina. Tijekom kardinalova života postala je mjesto na kojem su se rado odmarali i družili političari, intelektualci i crkvena elita. Nakon Galionove smrti vilu je naslijedila njegova obitelji koja za nju nije puno marila te ju je tijekom godina dovela u stanje propadanja. Od 1749. do 1769. godine bila je isusovački centar za duhovne vježbe, nakon čega je promijenila više vlasnika sve dok 1784. nije došla u ruke milanske obitelji Calderari koja je odlučila ovoj ljepotici vratiti prvobitan sjaj i stvoriti novi park u talijanskom duhu, nimfeum s fontanama i vrtovima te hramom i kipom Herkulesa koji baca Lichasa u more. Nakon smrti markiza Calderarija njegova supruga Vittoria Peluso, bivši balerina u La Scali, ponovno se udala za Napoleonova generala, grofa Domenica Pina, i njemu u čast u parku podigla tvrđavu. Posjed je 1815. postao rezidencija Caroline od Brunswicka, otuđene supruge budućeg kralja Georgea IV.
Svoja vrata je otvorio široj javnosti, buržoaziji i visokom plemstu kao luksuzni hotel tek 1873. godine pod nazivom Villa d'Este te sve do danas zadržao svoj visoki status. Na prijelazu u 20. stoljeće hotel je bio utočište mnogim kardinalima, vojvodama, veleposlanicima, ali i glasovitim umjetnicima poput Jeana Cocteaua, Isadore Duncan, Henria Matissea i Augustea Rodina. Danas cijena soba u prosjeku stoji oko 1000 eura za noć, a najbolji apartman u prosjeku oko 3500 eura po noći. Vila je luksuzni hotel za bogate ljude, a u lipnju 2009. Forbes ju je proglasio najboljim hotelom na svijetu. Pogledajte ovo čarobno imanje u nastavku i javite nam što mislite.
Foto: Villa d'Este
