Kako je čarobno izgledala nekadašnja Tvornica električnih žarulja TEŽ, u Folnegovićevoj 10 sa svojim probnim tornjem koji je svjetlucao. Najbolje je izgledao noću s obližnje Slavonske avenije, te bi se dok sam bila djevojčica uvijek zabuljila u njega, jer imao je neki magnetski privlačan neobičan spoj ugođaja Božića i brutalizma u isto vrijeme.
Nakon nekog vremena prestao je svijetliti. No kako je dobio zaštitu spomenika kulture kao dio vrijednog industrijskog sklopa i dalje ponosno stoji na istom mjestu sa svojim armirano-betonskim zidinama.
Tvornica TEŽ građena je od 1947. do 1953. godine te je potom dograđivana do 1965. godine prema projektu poznatog arhitekta Lavoslava Horvata. Dio je tog kompleksa danas zaštićeno kulturno dobro i uskoro će postati cjelina novog naselja Vrtovi svjetla, projekta čija je izgradnja počela ovih dana, odnosno središte tog naselja. U planu je izgradnja stambenog kompleksa od sedam zgrada smještenih oko centralnog poslovnog dijela naselja koji će se nalaziti u rekonstruiranim objektima industrijske baštine. Naime, u prostorima bivše tvornice, uredit će se trgovačko-poslovni sadržaji kao što su veliki dućan dnevne prehrane, pošta, banka, razne uslužne i ugostiteljske djelatnosti, a ako se pokaže potrebno vrlo moguć je i vrtić. Sam toranj dobit će jednu specijalnu namjenu i rasvjetu, ali taj je dio projekta još u razvoju i usklađivanju sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba.
- Investitor je tvrtka Moja težnja, koja je dobila ime prema TEŽ-u, te je želja i težnja investitora da na tržištu ovo naselje bude iskorak u kvaliteti, konstrukciji i u estetskom smislu - kaže nam Joško Mikulić, inženjer građevine i voditelj tog projekta vrijednog 80 milijuna eura iz tvrtke MC&partneri development.
Naselje nosi ime Vrtovi svjetla, zbog posvete nekadašnjoj tvornici i mnogo zelenila. Opisujući nam budući kvart naglašava važnost zelenih površina u njemu, te postignutu udaljenost između zgrada koja im je bila jako bitna.
Novo zagrebačko naselje "Vrtovi svjetla"
- S obzirom na to da će se promet u naselju odvijati podzemno gdje će biti smještena parkirališna mjesta i garaže, između stambenih objekata su predviđeni parkovi te dječja igrališta. Posebna pažnja je posvećena uređenju okoliša kako bi se dobio prostor u kojem je ugodno živjeti te je u sklopu projekta i projekt hortikulturalnog uređenja - dodaje J. Mikulić.
Razgovaramo i s arhitektom Ninom Viragom, koji vodi studio NVA i docentom na Fakultetu arhitekture u Zagrebu, Katedra za arhitektonsko projektiranje, koji je autor ovog naselja, osmislio je njegov projekt i izgled.
- Lokacija budućeg stambenog kompleksa uvučena je od prometnih ulica, što je s obzirom na stambenu namjenu dobro. Prema urbanističkom planu, s istočne i s južne strane nalaze se parkovi - koncept je bio da se te dvije zelene plohe pretvore u jednu veliku, spajanjem preko partera naše parcele. Kako bi se ostvarila jedna velika zelena ploha, postoji niz prolaza kroz zgrade u prizemlju te se pješaci mogu neometano kretati radi rekreacije, igre, pristupa komercijalnim sadržajima ili zbog samog prolaza preko parcele - objasnio je Nino Virag te dodaje da se to postiglo upravo na spomenuti način kojim su sav promet i sva parkirališna mjesta smještena u podzemnim etažama.
Tako je parter čitave parcele namijenjen pješacima.
- Čitav prostor pretvoren je u veliku ozelenjenu javnu površinu s prostorima za šetnju, sjedenje, dječjim igralištima i stablima. Na taj je način povećana kvaliteta javnog prostora, a istovremeno omogućeno da pogledi iz stanova uvijek hvataju neko zelenilo - dodaje arhitekt Virag.
Sama lokacija budućeg projekta se nalazi u naselju Sigečica, koje administrativno pripada gradskoj četvrti Trnje. Prostire se na području južno od Vukovarske avenije, zapadno od Radničke ceste, istočno od Držićeve avenije i sjeverno od Slavonske avenije. To je staro naselje koje je sačuvalo svoj šarm i urbanistički plan i gdje nije došlo do preizgradnje te ima mnoge sadržaje potrebne za miran i obiteljski život kao što su škola, vrtić i trgovački centar. Novo naselje bit će izgledom uređeno u duhu industrijskog nasljeđa, ali i suvremeno.
- Na parceli se nalazila tvornica žarulja TEŽ, arhitekta Lavoslava Horvata, čije smo arhitektonski vrijednu proizvodnu halu, uredsku zgradu i poznati probni toranj zadržali kao srce kompleksa. Prve tri etaže novih stambenih zgrada zamišljene su kao veliki razvedeni volumen čiji je završni materijal opeka, kao asocijacija na industrijsku arhitekturu. Na toj bazi od opeke nalazi se niz manjih bijelih volumena u suvremenom materijalu - opisuje Nino Virag.
Pitamo ga što je plan za te objekte industrijske baštine. U jednom od njih danas je poznati restoran Ružmarin, koji će kasnije također imati svoj prostor u obnovljenom kompleksu.
- Industrijski objekti, proizvodna hala i poznati toranj za ispitivanje žarulja čine središte stambenog kompleksa. Predviđena je prenamjena u komercijalne sadržaje koji nadopunjuju suvremeni život - osim dućana sa živežnim namirnicama, manjih dućana, kafića, pošte i banke, frizera i sličnog, tu će se nalaziti i prostori za teretanu i wellness - odgovorio je N. Virag.
Razgovor s voditeljima projekta krenuo je dalje u smjeru protupotresne otpornosti budućeg naselja.
- Upotrebom najmodernijih kompjuterskih programa za projektiranje i statički proračun konstrukcije, te primjenom tehnologije prednapetog betona, dostignuta je najviša seizmička otpornost konstrukcije. To je beton koji ima višestruko veću nosivost i široko je upotrebljen kod gradnje mostova, dok je kod nas u stanogradnji rijetkost - objašnjava Joško Mikulić.
Zanimljiv je podatak da će na gradilištu biti podignuta betonara te će se tako na samom mjestu gradnje izraditi potrebnih 60 tisuća kubika betona, što znači 10.000 dolazaka kamiona manje s nekog drugog mjesta do ovdje.
Naselje će se realizirati u nekoliko faza. U prvoj fazi koja je sad u tijeku planirano je 163 stanova. Ponudit će se na tržištu idući mjesec. Druga faza su dvije susjedne zgrade, povezane manjim poslovnim dijelom, potom još dvije zgrade u fazi četiri, te je faza pet uređenje nekadašnjeg industrijskog sklopa.
- Obavezna je gradnja čitavog kompleksa, neće se dogoditi da se sagrade samo dvije zgrade, a potom se ne uredi nekadašnji industrijski dio - kaže Joško Mikulić.
Cijena stanova kreirana je prema onima na tržištu.
- Nastojali smo da cijena bude u rangu onih koje se traže u kvartu u zadnje vrijeme te da se napravi balans između kvalitete koja se nudi i tržišno prihvatljive cijene. Projekt je krenuo prije dvije godine i prvo se razmatralo što bi bilo idealno - kaže Ines Čiček, inženjerka građevine, zamjenica voditelja projekta.
Stanovi će, prema projektu, imati što više vanjskih površina i to otvorenih terasa. Naglasak je na dobroj orijentaciji i pogledu stanova.
- Pri projektiranju stanova, posebno su važni vanjski prostori. Ti prostori, osim funkcionalnih prednosti, daju i kvalitetu stanovanju. Zato smo sve stanove isprojektirali s balkonima po čitavoj širini stana te se na njih može pristupiti iz svake stambene prostorije. Tako je ostvarena i filter zona između intimnog i privatnog prostora stana te vanjskog prostora. Stanovi u prizemlju i neki na trećem katu imaju vrtove, a oni na zadnjem katu imaju vrtove ili velike terase - navodi arhitekt Virag.
Tlocrti stanova su fleksibilni te se u početnoj fazi gradnje i prodaje mogu modelirati prema željama kupaca, kao i odabir opreme stana, vrste grijanja...
Zgrade se grade prema novim zakonskim propisima u gradnji. Zgrada gotovo nulte energije odnosno nZEB (nearly zero-energy building) je zgrada vrlo visokih energetskih svojstava. To jednostavno znači da se što manje energije zimi troši na grijanje, a ljeti na hlađenje.
