Nakon što smo dugo slušali kako su cijene željeza, aluminija, drva i knaufa rasle u nebo, pa onda prije manje od godinu da su pale, pa onda opet narasle, najnovija informacija o njihovu padu ostavlja dozu skeptičnosti. Ipak, kako saznajemo, nekim su građevinarima ponudbeni troškovnici došli za armaturu s nižom cijenom. Recimo, oko deset kuna za kilogram dok su početkom proljeća bili oko 17 kuna za kilogram.
Mnogi smatraju da su posljednji rast cijena izazvali špekulanti koji su na lageru imali zalihe i čim je počeo rat u Ukrajini, digli su cijene - s oko šest na oko 14 kuna za kilogram. Ipak, armature ima, proizvodi se i nema razloga za tako visoke cijene. Proizvodi se u mnogim zemljama nedaleko od nas. Turska je, primjerice, nakon početnog šoka tijekom lockdowna i prestanka dobave iz dalekih zemalja pokrenula brojne željezare.
INFLATORNI BALON
Na društvenoj mreži LinkedIn ispod posta Nenada Bakića, predsjednika Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM), koji je napisao da su cijene aluminija, čelika i drva baš jako pale - na razine otprije godinu dana, a čelika još i niže (uz grafikon), razvila se zanimljiva rasprava.
Netko je napisao da se taj trend mora nastaviti u budućnosti kako bi se spustile cijene.
"Većina ima ugovorene poslove koji će se još do kraja ove godine sigurno izvoditi. Većina je spekulativno kupila veće zalihe po staroj cijeni i dok god njih ne potroše, kalkulirat će i dalje po sadašnjim cijenama. Ako se ovakve cijene nastave, pomake prema smanjenju cijena ćemo moguće vidjeti u 2023. godini", stoji u jednom komentaru.
Ipak, bilo je i onih koji su rekli da su već neke materijale nabavili ovih dana po nižoj cijeni, dok su drugi istaknuli da ipak cijena u maloprodaji raste, a rokovi isporuke su šest mjeseci. Komentirali su i inflaciju.
"Čelik pada mjesecima. Potražnja totalno pala jer očito prekupci drže cijenu. Idemo u recesiju, čini se. A možda je i dobro da se ispuše ovaj inflatorni balon", napisala je jedna osoba.
CENTRALNA EUROPA
Ipak, na pitanje što misle hoće li građevinari sada spustiti cijene, mnogi su izrazili svoju sumnju, u najboljoj verziji možda 2023. godine. Razlog posljednjeg povećanja cijena materijala, kako smatra Denis Čupić, vlasnik F. O. grupe, nestašica je koja je nastala zbog čelika iz Ukrajine i Rusije koje su bile glavni proizvođači u svojim širim regijama. No, to povećanje cijena neki su odbijali pratiti, tako u središnjoj Europi ima nekih naznaka manjih investicija.
- Generalno, u centralnoj Europi dosta građevinskih tvrtki ima slobodne kapacitete, nema ugovorenih poslova. Puno investitora povuklo je kočnicu kad je počelo povećanje troškova. Najava investicija kod njih je niža za 2023. godinu nego što se očekivalo. Svi se klade na ubrzanje recesije, no doći će do taksacije koja se dogodi kad cijene rastu, a stagnira potrošnja - komentira Denis Čupić.
No, situacija u samoj Hrvatskoj je specifična.
PROJEKTI U TIJEKU
Nema usporavanja u građevinskom sektoru jer ima investicijskih projekata kroz fondove EU koji su u tijeku, a uz to je i situacija oko gradnje zbog posljedica potresa, dosta novih industrijskih projekata te javnog ulaganja. Pritom je Jadran, kako kaže, nekretninski sve više globalno tržište, dok je Zagreb lokalno.
- Osjeća se trend korekcije cijena materijala od onog pika, no cijena gradnje u Hrvatskoj je i dalje visoka jer je broj stabilnih građevinskih kompanija mali, nema konkurencije i oni mogu uglavnom birati ugovore - zaključuje Čupić.
