Open House Zagreb

Kako se živi uz savski nasip, u zgradi čiji se stanari susreću i vježbaju na ozelenjenom krovu

 Berislava Picek/Cropix
Projektom stambeno-poslovne zgrade Veslačka ostvaren je pomak u tadašnjoj višestambenoj arhitekturi

Ovaj vikend rezerviran je za festival Open House Zagreb, koji prvi put u glavnom gradu otvara vrata čak 35 istaknutih arhitektonskih ostvarenja. Uz stručna vodstva građani i turisti mogu razgledati i obići atraktivne lokacije i objekte te kroz izravne susrete s njihovim vlasnicima, arhitektima, građevinarima i investitorima otkriti život koji se odvija u njima.

Vijest o festivalu brzo se proširila, a kako je u vrlo kratkom roku popunjena većina prijava, na određene su lokacije dodani i novi termini stručnih vođenja. No, s obzirom na velik interes, čini se da ni to nije dovoljno: u samo tri dana organizirano je više od 70 obilazaka, a loša je vijest za sve zainteresirane koji bi se tek sad uključili da su sva mjesta popunjena. Tako je jučer u rasporedu, među ostalim, bio obilazak obiteljske kuće u Maksimiru (o kojoj smo pisali u D&D-u), Klinike za psihijatriju Vrapče, putničkog terminala Zračne luke "Franjo Tuđman", zgrade Kemikalije export-import i Popova tornja. Danas je planiran obilazak OŠ Ksavera Šandora Gjalskog, Gradskog poglavarstva, stambene zgrade Vukovarska i stambenog-poslovnog objekta Veslačka, a sutra Kockice, bazenskog kompleksa Svetice, Laube i novozagrebačkog naselja Dugave, gdje će se govoriti o urbanizmu.

image
Berislava Picek/Cropix
image
Berislava Picek/Cropix
image

Zgrada ima rasplesano "cik-cak" pročelje

Berislava Picek/Cropix
image
Berislava Picek/Cropix

Mi smo dobili priliku nešto ranije obići stambeno-poslovnu zgradu u Veslačkoj, gdje nas je u srijedu dočekao arhitekt Svebor Andrijević, koji s Lukom Korlaetom potpisuje projekt. Riječ je o zgradi sa 119 stanova, tri lokala i prostorom mjesne zajednice koja se nalazi neposredno uz Savski nasip, južno od poznate "trijade" stambenih tornjeva arhitekta Slavka Jelineka, a istočno od stambene lamele arhitekta Milana Žerjavića.

S obzirom na to da je projekt rađen prije nekih sedam godina, iz današnje perspektive predstavlja svojevrsnu prekretnicu u modernom idealu tadašnjeg višestambenog stanovanja, gdje je uz visoku energetsku učinkovitost naglasak stavljen na kvalitetu života s velikodušnim vanjskim prostorima stanova i ozelenjenim krovom koji mogu koristiti svi stanari.

Parcela trokutastog oblika bila je zahtjevna, a arhitekti su reagirali na način da su građevinu "povukli" na njezin vanjski rub uz ulicu.

- Time se maksimalno odmakla od postojeće susjedne stambene zgrade, da se ne bi narušila kvaliteta života tamošnjih stanara, a dobio se zajednički javni prostor poluzatvorenog tipa u obliku malog trga i parka - kaže arhitekt Andrijević.

image

Zajednički javni prostor sa šetnicom i parkom

BERISLAVA PICEK/CROPIX
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX
image

Projekt potpisuju arhitekti Svebor Andrijević (na fotografiji) i Luka Korlaet

Berislava Picek/Cropix

Opisuje da je ideja bila izbjeći ravnu liniju fasade pa su zamislili građevinu "L" oblika rasplesanog, cik-cak pročelja, što joj daje oblikovnu prepoznatljivost. Pritom je svaka etaža drukčija, a važno je spomenuti duboke lođe ili balkone u punoj širini stanova, s tim da se na dvorišnoj strani nalaze i veliki vrtovi prizemnih stanova, skriveni od pogleda posađenim biljem.

Zgrada ima dva javna prilaza, stazu koja je ujedno i vatrogasni pristup i široki pasaž kroz koji se, preko transparentnih staklenih zidova poslovnih prostora u prizemlju, ulični karakter uvlači u sam park.

image
Berislava Picek/Cropix
image

Podzemni spremnici za razvrstavanje otpada predviđeni su još u doba kada to nije bila zakonska obveza

Berislava Picek/Cropix

U prizemlju su stanovi nešto manjih površina, koje se povećavaju u gornjim etažama.

- Još jedna posebnost je fleksibilnost stanova. Budući da su svi prodani još u fazi gradnje, većina ih je tlocrtno izmijenjena prema zahtjevima stanara, ali uz naša odobrenja, jer nismo dali da se nosivi zidovi ugrožavaju. Sve te izmjene uvrštene su u izvedbeni projekt, nakon čega je proveden tehnički pregled i dobivena uporabna dozvola - pojašnjava Andrijević.

Zanimljivi su i pregradni elementi s nišama na lođama i balkonima, gdje stanari mogu sami intervenirati te ih koristiti prema vlastitim potrebama ili čak pomaknuti i na taj način pregraditi lođu na dva ili više dijela. Sama boja tih pregradnih elemenata podudara se s koloritnim detaljima ostalih zgrada u okruženju, a opet čini kontrast betonskim "V" nosačima u pasažu i podzemnoj garaži, a koji su kasnije poslužili i kao logo cijelog projekta.

U predvorju stubišta u prvi plan dolazi izbor boja i materijala, kao i detalji poput grafičkih prikaza za skrivene tehničke potrepštine. S obzirom na to da su prizemni stanovi zbog zaštite privatnosti podignuti od razine predvorja, pristup osobama s invaliditetom i roditeljima s dječjim kolicima olakšan je dizalom koje u prizemlju ima dvije stanice i dvostruko otvaranje.

image

Predvorje stubišta s dizalom koje ima dvostruko otvaranje i dvije stanice u prizemlju

Berislava Picek/Cropix
image
Berislava Picek/Cropix

Na zadnjoj etaži je 15 stanova s velikim lođama s kojih vanjske stepenice vode na privatne krovne terase. Drugi dio krova, gustim zelenilom odvojen od privatnih krovnih terasa, zamišljen je kao zajednički prostor svih stanara sa šetnicom i spravama za vježbanje.

image

Pogled s krova

Berislava Picek/Cropix
image
Berislava Picek/Cropix
image
Berislava Picek/Cropix
image
Berislava Picek/Cropix

- Aktivni krov oblikovan je kao artificijelni pejzaž, čime se nadoknađuje teren koji je zgrada zauzela u prizemnoj zoni - kaže Andrijević.

Na krovu uočavamo i svjetlarnike - element koji se u zagrebačkoj tradicionalnoj arhitekturi uvijek koristio. Ti svjetlarnici omogućuju dodatno prirodno osvjetljenje i ventilaciju u centralnim kuhinjama i kupaonicama stanova. S druge strane, na krovu nema bučnih klima-jedinica i ostalih uređaja koji bi dodatno grijali građevinu i zagađivali okoliš. Upravo je u ovom projektu izveden jedan novitet u višestambenoj arhitekturi - strojarski sustav koji se temelji na principu dizalica topline voda-voda i podzemnim sondama kojima se temperatura tla koristi za površinsko grijanje i hlađenje stanova, čime se ostvaruju značajne energetske uštede.

Zgrada je građena između 2016. i 2018. godine, a investitor je tvrtka Alfa Stan Grupa. Na projektu su sudjelovali i arhitekti Senka Dombi, Iva Šimić Erjavec, Ana Karabatić, Petra Starčević i Stipe Šešelja. Za krajobrazna rješenja i odabir vegetacija zaslužna je krajobrazna arhitektica Ksenija Jurčić Diminić.

Za kraj jedna zanimljivost, tadašnje tražene cijene stanova, kako je Jutarnji pisao u lipnju 2017. godine, kretale su se od 2300 do 2700 eura po kvadratu.

Što je Open House Worldwide?

Održavanjem ovog festivala Zagreb se pridružio najvećoj platformi urbanog krajolika na svijetu, Open House Worldwide. Platforma okuplja više od 50 gradova, poput Kopenhagena, New Yorka, Pariza i Amsterdama, koji organiziraju festivale o arhitekturi, dizajnu i urbanizmu

Open House događanjima u svijetu godišnje nazoči gotovo milijun ljudi, a zabilježeno je dva milijuna posjeta objektima koje prati i oko 18.000 volontera, najčešće studenata i građana koji svojim doprinosom čine festival vidljivijim

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. studeni 2024 03:53