U Španjolskoj, zemlji s malim socijalnim stambenim fondom u usporedbi s europskim susjedima, postoje organizacije poput IBAVI-ja. Balearic Housing Institute, na čelu s Carlesom Oliverom Barcelóom, Olvidom Terrassom i Cristinom Ballesterom, koja nastoji pokazati da su autentična umjetnička djela jednako funkcionalna koliko i lijepa te se mogu stvoriti s niskim proračunom poštujući tradicionalnu arhitekturu otoka i njihove izvorne materijale. Štoviše, može ih se učiniti čak i održivima, koristeći tradicionalne materijale i tehnike, one koji daju značenje krajoliku i povijesti mjesta, one koje nikada ne treba izgubiti.
U ovom slučaju, za izgradnju osam stambenih jedinica u Palmi, IBAVI se fokusira na kamen marès dobro poznat gradivni materijal na balearskim otocima u potpunosti nastao od ostataka morskog dna. Ova vrsta pješčenjaka vrlo je rasprostranjena na ovom području i prisutna kako u pučkoj tako i u institucionalnoj arhitekturi, što ga čini materijalom s malim ekološkim utjecajem.
"Dokumentirano je više od 1.600 neaktivnih kamenoloma, no danas ih je ostalo aktivno samo desetak, a prijeti im izumiranje ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere od strane državne administracije i ne promijene potrošačke navike na tom području, prije svega lokalna gradnja", objašnjavaju iz organizacije.
Jedna od najupečatljivijih značajki ove građevine su svodovi i lukovi, koji čine veličanstvene arhitektonske volumene s određenim povijesnim ozračjem, iako se radi o novoj zgradi.
Tako su u prizemlju bačvasti svodovi oslonjeni na marès pilastre (u graditeljstvu, okomit pravokutan plosnat stup priljubljen uza zid), u čijim su slobodnim prostorima smještene kuhinje, smočnice, ormari, ulazi i festejadori. "To su prostori smješteni unutar prozora za sjedenje i razgovor“, objašnjavaju iz IBAVI-ja. “Sve do sredine 20. stoljeća na Mallorci su to bila mjesto udvaranja, pod budnim okom majki i baka”, prisjećaju se.
Osim toga, fleksibilna pregrada između spavaćih soba napravljena je od (recikliranog) drva, omogućuje jednostavno rastavljanje i stvaranje novih distribucija ako je potrebno, kao u danskom bofællesskab.
Prvi kat zgrade ističe se svojom trokutastom strukturom koju podupiru ponovno korištene oplate od punog drva. Za izolaciju se koristi suho lišće Posidonia oceanica koje dolazi iz uvale Cala Estancija, 11 kilometara udaljene od mjesta gradnje. "Korištenje odumrlih listova posidonije osušenih na suncu kao građevinski materijal povezuje ovo prebivalište s okolnim ekosustavima", objašnjavaju iz IBAVI-ja te dodaju, "učinkovito je i odgovorno ponašanje prema okolišu".
S druge strane, kosi krov zgrade riješen je tradicionalnim arapskim keramičkim pločicama izrađenim uz pomoć obnovljivih izvora energije. Napravljen je tako da može zahvatiti kišnicu koja se skladišti u dva spremnika za zalijevanje biljaka i drveća u okolnom vrtu.
Cijela konstrukcija je projektirana s pasivnim rješenjima: na primjer, za aktiviranje i reguliranje visoke vlažnosti na balearskim otocima (iznad 70% u prosjeku), hidrotermalni materijali koji čine strukturu ostaju izloženi. Također koristi se križna ventilacija, koja koristi snagu vjetra (embat) za hlađenje prostorija.
Svi ovi napori u smislu učinkovitosti predstavljaju "predanost oporavku tradicionalnih građevinskih vrijednosti, koristeći lokalne materijale, i također recikliranje kao sredstvo za postizanje arhitekture s visokom razinom održivosti".
Među tradicijskim vrijednostima ističe se još jedna, nešto neočekivanija: "Radove je izvodila grupa od četiri zidara", objašnjavaju iz IBAVI-ja, ukazujući na činjenicu tipičnu za neka stara vremena. "Oni su veći dio toga, od temelja do krovova, izuzev instalacija, stolarije i bravarije, izveli, radeći pravi zidarski posao. Zahvaljujući tome, osjećaju da je zgrada njihova, oni su to napravili svojim rukama”, zaključuju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....