Hrvatski arhitekt Marko Brajović, koji je odrastao u Rovinju, već dugo ima uspješnu karijeru u Brazilu gdje živi s obitelji. Svako malo iznenadi nas svojim projektima u skladu s prirodom. Njegov novi projekt boutique hotel i glamping Mirante do Madadá, koji je razvio Atelier Marko Brajovic, nalazit će se duboko u šumi, na obalama rijeke Negro, i ponudit će gostima uranjanje u šumu i bogatstvo međusobnih veza kroz iskustvo bez presedana u Amazoniji.
Projekt je naručila grupa Mirante do Gavião koja već ima jedan hotel u Amazoniji, a u fazi je izrade izvedbenog i tehničkog projekta. Gradnja će početi u listopadu ove godine. Pitamo arhitekta za trendove u turizmu.
- Vidim da je posljednjih godina globalno, a sad se to u Latinskoj Americi manifestira, trend potraga za turizmom u prirodnim kontekstima gdje je putovanje prilika da se poveže s prirodom i ekosustavom. Ljudi su shvatili da je važno osjećati se dobro, a to se više ne može ispuniti luksuznim sadržajima i donedavnim top-konzumerskim sadržajima. Traže se mjesta gdje će se osoba povezati sa sobom, božanstvenim prirodnim kontekstom, ići na izlete kroz prirodne atrakcije i povezati se s tradicijom mjesta. Odlascima na egzotična mjesta koja su izuzetno prirodno bogata postiže se to povezivanje sa sobom, s ljudima s kojima putuješ i ekosustavom. Sve je u ovom projektu dizajnirano za to povezivanje - odgovara nam Marko Brajović te dodaje da više nema mjesta foliranju u turizmu, nego on mora biti regenerativan za goste i ujedno pomagati regiji.
Ekspedicije
Ovakva vrsta arhitekture, ističe, traži veliku odgovornost. Ne ulaze u ovakva divna područja teškim materijalima, samo piloti podržavaju čeličnu konstrukciju. Njihovi su oblici objekata sjemenke koje kao da su bačene na golem teritorij. Manji oblici na velikom prostoru, umjesto velikih objekata na manjem, što daje dojam sela. Postavljaju se uz stabla ili rastu sa stablima, nema sječe drveća. Središnja kuća i bazen nalaze se na mjestu starog pašnjaka. U objektima je sve drveno i u lokalnim materijalima, sve je 100 posto lokalno proizvedeno, čak se i čelik proizvodi u regiji. Arhitektura je mekana, modularna, bez betona, dakle lagana nomadska.
- Velike ekspedicije na Amazonu dio su povijesne, ikonografske i poetske memorije u Brazilu i svijetu. San o upoznavanju i povezivanju s bogatstvom amazonske prirodne i društvene mudrosti pretvara turista u lik "avanturista". Amazonski turist budućnosti je znatiželjan, istraživač ljepote i suptilnosti prirode - kaže Marko Brajović, koji je i sam duboko povezan s ovim područjem Brazila.
Mjesto koje će primiti ovu novu vrstu turista, kaže on, treba projekt bez presedana - multisenzorne arhitekture koja je integrirana s prirodnim i kulturnim okruženjem. Tako smještanje novog ljudskog artefakta u šumu mora biti nježno i suptilno, stvarajući novi simbiotski odnos. Simbolična i morfološka gesta ovog projekta, kao što i sama riječ sugerira, jest "sadnja sjemena". Sjeme sažima svu snagu i informacije buduće biljke.
Isto tako, simboliziraju prosperitet života i čaroliju klijanja u pravo vrijeme. Mirante do Madadá nadahnut je metaforičnim značenjem i strukturnom inteligencijom sjemenki i njihovih čahura, nudeći rješenja temeljena na prirodi.
Šetališta
- Arhitektonska intervencija ide kroz lagane strukture, vizualno propusne i udobne. To je arhitektonski organizam koji povezuje posjetiteljevu unutarnju prirodu s ekosustavom Amazone. Fluidnost kao suština projekta artikulira mogućnosti za otkrivanje, razmjenu, promišljanje, odnos, stvaranje, meditaciju i iscjeljenje - objašnjava.
Odluke o dizajnu Mirante do Madadá nadahnute su prirodnim i kulturnim elementima regije, međusobno povezanim, tkanjem znakova i značenja, tekstura i materijala, percepcija i putova. Sjemenje koje čine kompleks Madadá organizirano je na teritoriju organski. Uz čahure rezidencija, nakon dolaska se nailazi na Kolektivnu kuću, najveću od zgrada koja povezuje i artikulira protok cijelog kompleksa distribucijom programa za posjetitelje prema: recepciji, vrataru, baru, restoranu, uslugama, salonu, kresovima, izložbenim prostorima i bazenu.
- To je kuća u kojoj se svi sastaju radi druženja, interakcije, informiranja, zabave, hranjenja tijela i duha kroz usluge koje integriraju slobodno vrijeme i dobrobit. Veliko sjeme otvara se rijeci kako bi uživalo u izlasku sunca, a s druge strane da se poveže s dubinom šume. Percepcija klime, kretanja i vremena prirode kroz interni program organiziran na narativni način, stvarajući tematska područja za svaki trenutak dana i noći - govori Brajović.
U rijeci Negro mnogo je kulturnih sjemenki, istinskih dragulja koji se u tradicionalnim kulturama očituju u artefaktima, glazbi, pričama, kozmovizijama, načinima proizvodnje hrane... To je, napominje, neprocjenjiv svemir raspoređen na kapilarni način oko voda rijeke Negro. Upravo ta sjemena kulture rijeke Negro izložit će u središnjoj instalaciji koja će se nalaziti u Kolektivnoj kući u obliku slika, artefakata i priča, u multisenzornom i uronjenom prostoru.
Napokon, šetališta koja vijugaju kroz šumu, sigurno povezujući i raspoređujući staze između svih prostora, vode goste i do najudaljenije točke u šumi: Kuće iscjeljenja. Ova je arhitektura nadahnuta morfologijom cvijeta Vitoria Regia, njegovom čarolijom da promijeni boju tijekom noći oprašivanja i mitološkom značaju za kulture predaka Amazone. Mjesto je to za vježbe joge, ceremonije šumske medicine, sastanke s regionalnim autohtonim predstavnicima ili jednostavno prostor za masažu i ayurvedsku kupku. Samih sjemenki za smještaj ima 12 sa sobama veličine 120 i 160 kvadrata. q
