Loše postupanje

Arhitekt Davor Salopek izračunao je štetu nastalu rušenjem robne kuće u Petrinji

 Boris Kovačev/Cropix
Bacanje čelične armature betona da bi se onda opet vjerojatno gradilo armiranim betonom loše je postupanje u doba klimatskih promjena

Samo troškovi zbrinjavanja otpada od Petrinjke mogli bi stajati 1,5 mil. kuna.

Građevinski otpad jedan je od glavnih zagađivača okoliša u svijetu. Prenamjena, odnosno rekonstrukcija starih zgrada pripadaju u brownfield projekte, koji se smatraju prioritetnim načinom intervencije u europskim gradovima u novo doba, bila to stara napuštena industrija ili stara robna kuća. Hrvatska je potpisnica raznih ekoloških statuta i dokumenata EU, no što to znači kad ih ne provodi na vlastitoj imovini? Mi kao da često ne vidimo priliku za kvalitetne postupke.

Takav je slučaj robne kuće Petrinjka u Petrinji sagrađene 1979. godine, koja je ovih dana srušena do temelja. Zgrada je godinama bila ruglo - a kakva bi i bila kad se za nju nitko nije brinuo. Grad je, primjerice, mogao tražiti da se arhitektonskim natječajem za njezinu armiranobetonsku bazu smisli najbolji način rekonstrukcije i osvježen izgled ili to tražiti od njezina autora, ali nije. Da se od nje moglo napraviti čudo, i to reprezentativno, jasno je čim se malo pogleda što se s brownfield projektima radi u svijetu.

image
Željko Hajdinjak/Cropix

Iako je zgrada bila zapuštena, nepovratno je izgubljen potencijalni poslovni prostor od 22.500 prostorna metra volumena, u robau stanju sačuvanom prije rušenja. Za njegovo kompletno uređenje bilo bi dovoljno, procjenjuje autor zgrade, oko 11 milijuna kuna

TRG S JAVNIM SADRŽAJEM

Nakon dugogodišnjeg spora s Gavrilovićem koji je nedavno riješen, država postaje vlasnik ovog objekta i, u dogovoru s Gradom Petrinjom, prva građevina koju se potpuno uklanja u tom gradu nakon potresa postaje ova od armiranog betona. Ni apeli iskusnog arhitekata Davora Salopeka, koji je autor zgrade, ni mišljenja uvaženog statičara, dipl. ing. građ, Branka Galića koji je detaljno obišao zgradu, o konstruktivnom stanju i potencijalima nekadašnje robne kuće, kao ni zaključak da se objekt može obnoviti i da nije toliko opasan da bi se morao ukloniti, nisu uspjeli uvjeriti nadležne da uklanjanjem rade štetu. Nisu ni zastali.

Betonski kostur zgrade mogao je, recimo, umjesto donedavnog pročelja dobiti stakleno ili neko suvremeno pročelje s grafitima uz mural koji je imala.

image
Boris Kovačev/Cropix

Grad, prema nedavnim izjavama, smatra da će se njezinim uklanjanjem dobiti prostor za središnji gradski trg s javnim sadržajem koji Petrinji nedostaje. Ali hoće li taj javni sadržaj biti nova građevina? Ako je odgovor da, onda znači da se ne uvažavaju svi oni dokumenti koji su potpisani u vezi sa ekološkim smjernicama u EU, koja razmatra i brownfield. Spomenimo da je ovaj prostor i do sada funkcionirao kao manji trg. Moguće je i da će novi projekt uređenja trga biti lijep, ali to ne smanjuje otpad koji je nepotrebno proizveden.

Arhitekt Davor Salopek, autor Petrinjke, izračunao je štetu koja je nastala. Devastacija moguće opet upotrebljive građevine ima svoje višestruko negativne posljedice.

- Veliki su troškovi rušenja. Ako će se rušiti i podrumska etaža, onda je to 3750 četvornih metara tlocrta građevine. Troškovi rušenja, koji trebaju obuhvatiti i razgradnju betona i čelika te prijevoz na određeno odlagalište, mogu iznositi više od milijun i pol kuna. Uz to, nepovratno izgubljen potencijalni poslovni prostor od 22.500 prostorna metra volumena, u rohbau stanju sačuvanom prije rušenja, znači izgubljenih 11 milijuna kuna. Eventualna gradnja novog poslovnog prostora, kakav bi se moglo očekivati na istoj lokaciji, vjerojatno će stajati oko 28 milijuna kuna. Da nije bilo rušenja, zgrada se mogla potpuno urediti za oko 11 milijuna kuna - smatra Davor Salopek.

image
Srđan Vrančić/Cropix

Betonski kostur zgrade mogao je dobiti, recimo, stakleno pročelje ili suvremeno s grafitima uz mural koji je imala

​Razoreno je pritom i južno pročelje Trga hrvatskih branitelja, na kojem se bivša robna kuća nalazila, odnosno uništen je urbanističko-arhitektonski konstitutivni okvir trga, što je također šteta.

Pretvaranje i korištenje bivših industrijskih i sličnih napuštenih lokacija u nešto novo, vrijedno i temeljeno na principima kružnoga gospodarstva sve češće je u Europi predmet razmatranja i smatra se pravim putom odgovornog društva. Brownfield, smeđa područja, primjerice područja bivših industrija, često se prije saniraju, a moglo se donekle to i ovdje primijeniti s obzirom na korištenje azbesta na dijelu nekadašnje zgrade i drugo. Argument nadležnih da su sanacije komplicirane nema nikakvu snagu nasuprot količini otpada koji su proizveli, i to punog čelika.

image
Srđan Vrančić/Cropix

Financijska računica

28 mil. kuna vjerojatno će stajati eventualna gradnja novog poslovnog prostora, kakav bi se mogao očekivati na istoj lokaciji

ODRŽIVOST U GRADITELJSTVU

- U većini brownfield projekata postoje onečišćena mjesta koja je potrebno dubinski sanirati. Zgrade unutar projekta u urbanom kontekstu također često moraju udovoljavati višim projektnim zahtjevima ili se uklopiti u arhitektonsko okruženje, pa su stoga opravdana i ulaganja u njihov razvoj i uređenje, jer dugoročno bi održivost u graditeljstvu trebala donositi komparativnu prednost s obzirom na to da uključuje ekološku, ekonomsku, tehnološku i prostornu izvrsnost koju krajnji korisnici sve više cijene i očekuju - komentirala je Snježana Turalija, direktorica tvrtke Greenika.

No, što je otpad od jedne robne kuće u moru otpada i zagađenja koje pridonosi klimatskim promjenama? Tako vjerojatno razmišljaju mnogi zato što još žive u zemlji koja je relativno čista i zaboravljaju da promjene počinju od svakog od nas, koliko god bile male u globalnim razmjerima. Segment industrije koji proizvodi energiju odnosi samo 30 posto emisija staklenički plinova, a za ostalo su zaslužni proizvođači čelika, cementa, umjetnih gnojiva, transportni sustavi i drugi.

Nadajmo se, ipak, da bacanje armiranog betona da bi se onda opet gradilo betonom i čelikom ipak nije krajnji scenarij ove priče u Petrinji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. studeni 2024 22:05